No, u svijetu ni pravde ni jednakosti. Pa tako ni u Hrvatskoj. Čak je i siromaštvo u Hrvatskoj nejednako raspoređeno. U kontinentalnom dijelu zemlje svaki peti građanin je siromašan, a na Jadranu svaki osmi.
Pročitajte i ovo
Svaka sedma osoba u Hrvatskoj suočena je s teškom materijalnom oskudicom i ne može si priuštiti adekvatno grijanje zimi, mesne obroke, a o godišnjem odmoru da i ne govorimo.
Posebno zabrinjava podatak da u Hrvatskoj oko 40 tisuća djece živi ispod praga siromaštva. Što znači da svake večeri liježu - gladni. Ništa sitiji nisu ni umirovljenici. U našoj zemlji 630.000 njih ima mirovine niže od 2000 kuna.
Svi ti ljudi spas pronalaze u socijalnim samoposlugama i pučkim kuhinjama. Iako se ne čini tako, za socijalnu skrb Hrvatska izdvaja znatno manje novca nego što je europski prosjek.
U dvorišnom stan od 35 četvornih metara, za primjer, živi 9-eročlana obitelj Malković. Žive od socijalne pomoći i dječjeg doplatka. Raspolažu s 550 kuna po članu obitelji na mjesec. Njihova djeca itekako su osjetila socijalnu nejednakost. I to u školi.
Hrvatska mora uložiti puno truda kako bi postala društvo socijalne pravde, ocjenjuje pučka pravobraniteljica.
"Cijeli je niz problema koji nam stoji na putu. Od iskorjenjivanja siromaštva za kojeg znamo da je u Hrvatskoj još uvijek itekako prisutno. Pogotovo u situaciji u kojoj, evo prema podacima DZS-a čak10 posto građana ne može priuštiti adekvatno grijanje u zimskim mjesecima", kaže Lora Vidović, pučka pravobraniteljica.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
