Statistika kaže da česte glavobolje zahvaćaju barem 15 posto svjetske populacije, a one najteže, kronične migrene, zakače oko dva posto populacije.

Galerija


Migrene najčešće počinju između 15. i 24. godine života, no od njih ne pate samo odrasli, što potvrđuje i sama inovatorica melem kapice. ''Budući da sam se godinama borila s glavoboljama, kada sam uzela tabletu, pomislila sam kako bi bilo dobro da više ne moram piti tablete zbog štetnog djelovanja na moju jetru. I onda je profesor najavio natječaj. Sjetila sam se melem kapice koja je na glavi, lijepo izgleda i koja pomaže ljudima u otklanjanju glavobolje'', rekla je Dorotea Marija Detelić, maturantica Ekonomske škole Velika Gorica.

Vezani članci Prvi patent inteligentne odjeće potekao je iz Zagreba Studij koji će naše inovatore pogurati da se probiju na svjetsko tržište Planiranje osobnog budžeta (Foto: Informer) - 3 Imate li vi svoj financijski plan? Ovi savjeti mogli bi vam pomoći da napokon "obuzdate" vlastite financije

I osmislila je melem kapicu. Kako bi ona ublažavala glavobolje? Tako što bi kombinirala toplinu, masažere i eterična ulja poput eukaliptusa, metvice ili lavande koje dokazano opuštaju ne samo tenzijske glavobolje. ''Mogla bi biti ta ulja na više načina. Mogla bi biti u ampulicama i onda bi ispuštala mirise. Mogla bi se kapa namočiti tim uljima i onda svaki drugi put namakati, a mogla bi biti pričvršćena na unutrašnjost kape, a masažeri bi pomoću baterije pulsirali. Ljudi mogu izabrati žele li jako, lagano, a mogu ugasiti putem baterije'', objašnjava Dorotea.

Učenici puni potencijala

Zasluga osmišljavanja inovativnoga proizvoda bez sumnje pripada i mentorima čiji je zadatak ideju usmjeriti u ostvarive, poduzetničke vode. ''Učenici počinju razmišljati na kvalitetniji način o svojim idejama. Prije je to bilo usput, vide da te ideje nisu bezazlene, nego dobivaju značaj kod nekog povjerenstva, dobivaju nagrade, i to ih ohrabruje da više vjeruju svojim kreativnim idejama'', kazao je mentor Igor Skupnjak iz Ekonomske škole Velika Gorica.

Kalkulacija cijene, procjena utrživosti i potencijalnih kupaca dio su gradiva koje se uči, no HUP-ov je natječaj na koji su se javili bio odlična prilika za provjeru teorije na konkretnome primjeru. ''Učenici imaju jako velik potencijal i ovakvi natječaji daju im dodatni vjetar u leđa, a i vrijeme je da osvijeste da u Hrvatskoj imamo velik potencijal tih ideja i da ne bi bilo loše za cijelu zajednicu da im se institucijski pokuša pomoći. Recimo, imamo primjer Kine koja sustavno radi, ima svoju viziju kako da se nametne svijetu. Zašto ne bi Hrvatska imala viziju kako da se te ideje pretvore u kvalitetne proizvode'', pita se Skupnjak.

Takav je, recimo, i dijagnostički pisoar za otkrivanje raka prostate. Ta je vrsta karcinoma druga prema učestalosti i najčešće se otkrije onda kada je već uznapredovao. Naime, u ranim fazama ne izaziva nikakve simptome, a često se kao prva anomalija pojavi povišena vrijednost tumorskoga markera PSA u krvi. Upravo bi to otkrivao senzor u pisoaru. ''Mi bismo trebali, u suradnji s medicinskim osobljem, s biokemičarima, biolozima, razviti senzor koji bi otkrio povišeni PSA u urinu, ali ne mora to biti primarno PSA. Može biti povišena pH-vrijednost, povišena temperatura, razina krvi u mokraći. Za sve to postoje senzori koji bi mogli nekom čovjeku spasiti život'', objašnjava Franjo Đorđević, učenik Industrijsko-obrtničke škole Slatina.

I Franjin školski kolega Danijel Kukić vidi veliki potencijal i dijagnostičkom pisoaru. ''Za početak bi bilo potrebno oko 10 tisuća kuna da bi se osposobio cijeli projekt koji bi sam sebe isplaćivao i širio dalje. To bi sigurno bilo traženo, ljudi bi pazili što rade u toaletu, a pokrili bi i taj zdravstveni dio od raka prostate koji je iznimno opasan i drugi je na ljestvici'', kaže Danijel.

Inovativna sredina

Naravno, u tu cijenu nisu uračunati troškovi nužnih istraživanja, no projekt je itekako potreban zbog svoje preventivne zdravstvene uloge. S druge strane, projekt je učenike strukovne škole primorao da inovaciju i tržišno valoriziraju. ''Prvenstveno, oni stvaraju sami sebe. Ako sami po prirodi nisu inovativni i ne grizu, neće ih nitko natjerati, ali podršku imamo svi mi mentori i sama škola, odnosno kolektiv na čelu s ravnateljem i svih prema dolje. Oni razvijaju svoje ideje, a ideje koje mi predložimo oni pokušavaju razviti'', rekao je mentor učenika iz slatinske škole Vedran Runje.

No da je riječ o inovativnoj sredini koja njeguje istraživanja, ali i poduzetnički duh, odnosno o pravilu, a ne iznimci, potvrđuju još neke inovativne ideje. ''Ovdje im je došla ideja da jednu našu staru CNC tokarilicu, koja je klasičnog tipa, ručna, pretvore u CEC tokarilicu. Ovdje je njihov proizvod sklopljen, sva elektronika, i sad nakon testiranja na suho ta naša elektronika ide u konkretni hardver klasične tokarilice i dobivaju CEC tokarilicu. Tako su oni nešto svoje novo razvili'', ispričao je Runje.

Škola poput ove slatinske svojevrsni je inkubator u kojemu kreativni učenici ne uče samo kako postati inovatori nego i kako stvoriti temelje za buduće vlastite poduzetničke poslove. Možda upravo zbog ovakvih primjera gužve u gimnazijama jednom okopne.

Emisiju ''Informer'' pogledajte besplatno na novatv.hr!