Galerija
Skupocjeni oldtimeri, nakit, dionice, kriptovalute – na vama je odluka u što ćete uložiti vlastiti novac. Tržište nikada nije posve sigurno, no ipak postoje neke stvari u koje je sigurnije uložiti od drugih.
"Moglo bi se navesti zlato kao neka likvidna imovina, djeljiva imovina, imovina lagana za transport, ali i ona je podložna volatilnosti cijena. Recimo središnje banke su se rješavale rezervi zlata", ističe Anita Pavković, prodekanica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
To je recimo učinila i Hrvatska narodna banka za vrijeme guvernera Rohatinskog uz objašnjenje da HNB nije zaštićen u slučaju pada cijene zlata. Mnogo je lakše rasipati nego stjecati. No, ako ste već stekli neku ušteđevinu i imate viška za uložiti, što zvuči malo nevjerojatno u našim uvjetima, evo čemu da se okrenete.
"Trenutno su, a i inače dionički indeksi vrlo interesantni za naše hrvatske ulagače zbog velikih prinosa. Naš ovdje indeks nikako nije zaživio od 2009. do danas. Ono što očekujem i što su analitičari izanalizirali svakako je zlato. Imali smo zanimljivu situaciju prošle godine kada je zlato raslo oko 14,15 posto dok su i dionice rasle", pojašnjava Saša Ivanović, financijski analitičar.
Ovaj je stručnjak mišljenja kako veliki investitori, koji igraju na sigurno, polažu sve nade, drugim riječima novce, u zlato što je, tvrdi naš sugovornik, nagovještaj nove recesije.
"Kada gledamo cjelokupnu situaciju imamo nevjerojatan rast, jedan od najvećih rasta u povijesti dionica i dioničkih indeksa od 2009. pa moramo očekivati jedan pad, moramo očekivati korekciju", kaže Ivanović.
Sve što naglo raste može i naglo pasti. Hoće li takav slučaj biti i s kriptovalutama koje neki nazivaju i digitalnim zlatom? Smiješila im se blistava budućnost do prije mjesec dana kada su stigli do svojih crnih dana.
"Kriptovalute su hype koji će zastati"
"Što se tiče kriptovaluta mislim da će ovaj veliki hype zastati. Razlog ovom velikom rastu je to neko nepovjerenje koje ljudi imaju prema bankarskom sektoru našli su u kriptovaltama, ali po mom mišljenju to nije rješenje," smatra Saša Ivanović.
Neki su analitičari mišljenja kako si ni jedan ozbiljan ulagač ne može dopustiti tako velike oscilacije koje se vežu uz kriptovalute.
"Postoji nešto što je u našoj tradiciji, postoji nešto što je dio suvremenih inovacija, postoji i financijska kriza koja je osvijestila mnoge ulagače koji su čak podizali kredite da bi uložili u nešto. Dogodilo se to da su neki izgubili čak 70, 80 posto uloženih sredstava stoga je pozitivan učinak krize da su se neki ulagatelji i osvijestili da se to može dogoditi", pojašnjava Anita Pavković.
Međutim, što je sigurno, sigurno je.
"U Hrvatskoj ima dosta depozita u bankama. To je jako dobro jer su deponenti iako ostvaruju nisku razinu prinosa koja teži ka nuli ipak osigurani. U slučaju propadanja banke oni će biti obeštećeni u iznosu do sto tisuća eura kao što je u cijeloj EU", ističe Pavković.
Poznata je ona: nije sve u novcu, nešto je i u nekretninama. No, i cijene nekretnina podložne su kriznim nepogodama. Dakle ne postoji ulaganje koje zasigurno jamči dobit.
"Svaka investicija treba biti s novcem koji je investitor spreman izgubiti. Ništa nije dovoljno sigurno da bi se dizao kredit ili da bi se investitor dodatno zadužio da bi napravio nešto. Takvu investiciju ja osobno ne mogu sugerirati", zaključuje financijski analitičar Saša Ivanović.
Razumnome dosta.
Emisiju Informer pogledajte besplatno na novatv.hr.
