Tihi ubojica bez simptoma u Hrvatskoj uzrokuje 40 posto smrti: "Vjerovao sam da sam zdrav čovjek"

Infarkt je posljedica srčanih oboljenja, točnije akutnog koronarnog sindroma, a većina i ne zna da boluje od misteriozne i surove kardiovaskularne bolesti, koja je vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i nemoguće ju je otkriti bez pregleda stručnjaka.

Situacija nije ništa bolja ni u susjednoj Srbiji. Ondje svakoga dana od ovog tihog ubojice umre čak 13 ljudi. Otac troje djece iz Niša prošle je godine doživio infarkt i nasreću je preživio. Sada pak upozorava na prevenciju i odlazak na redovne kontrole kod liječnika.

Pročitajte i ovo NEMOJTE IH IGNORIRATI One su ubojica broj jedan u Hrvatskoj: U godinu dana usmrtile su gotovo 23.000 ljudi. Stručnjak upozorava na simptome

"Išao sam na preglede koji su obavezni, ali nikad nisam proveo noć u bolnici niti imao ozbiljnu dijagnozu. Vjerovao sam da sam zdrav čovjek. Bio sam sposoban cijeli dan trčati za obavezama. Radni dan nerijetko mi je trajao i po 15 sati. Takav ritam života nosio je sa sobom i mračnu stranu. Unosio sam uglavnom nezdravu i masnu hranu. Oduvijek sam imao povišen LDL kolesterol, ali nisam znao da pacijenti koji su duže vrijeme izloženi tim povišenim vrijednostima imaju veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti", ispričao je za medij Nova.rs.

I ne sluteći koliko se povišeni kolesterol loše odražava na njegovo zdravlje, nastavio se baviti uobičajenom rekreacijom.

"Igrali smo tenis, sve je bilo uobičajeno. A onda mrak. Više se ničega ne sjećam. Probudio sam se u bolničkom krevetu kasnije tijekom noći, s cjevčicama po sebi", prisjetio se strašnog iskustva.

Smrtnost od infarkta i dalje je u pojedinim zemljama, osobito onima u razvoju, ubojica broj jedan. Ova bolest je surova, kreće polako i pod utjecajem različitih stresora, loše prehrane, fizičke neaktivnosti, hiperlipidemije i slično.

Pročitajte i ovo Podaci za 2021. godinu Od čega su Hrvati umirali prošle godine? Većinom umiremo od bolesti koje se mogu liječiti

Javlja se oštećenje zidova krvnih žila i različitim mehanizmima dolazi do razvoja aterosklerotskih naslaga. One u početku ne daju nikakve simptome, odnosno tegobe, sve dok ne dođe do određenog stadija bolesti, kada te naslage počnu sprječavati protok krvi. Ne mora doći ni do potpunog začepljenja žila da bi bolest ušla u kliničku fazu, a to se događa kod sve mlađih pacijenata.

Osim genetskih predispozicija, ključan učinak na razvoj ovih bolesti ima i stil života. Nezdrava hrana, pušenje i sjedilački način života povećavaju faktor rizika. Jako je važno i redovito vaditi kompletnu krvnu sliku iz koje se može iščitati velik broj zdravstvenih problema, pa tako i ovi.