Industrijska konoplja (Cannabis Sativa L.) biljka je iz porodice kanabisa koja sadrži 0,2 posto ili manje psihoaktivnog spoja tetrahidrokanabinola (THC).
Njezina proizvodnja i distribucija dopuštena je zakonom baš zato što sadrži vrlo niske količine tog spoja, odnosno zato što njezina konzumacija ne izaziva psihoaktivni učinak na mozak.
Pročitajte i ovo
Ova biljka također ima više različitih primjena i brojne se stvari mogu proizvoditi na bazi konoplje – od ljekovitih krema, sapuna, ulja i razne kozmetike do tkanina, odjeće, čajeva i brojnih prehrambenih proizvoda.
Iako je ova industrija jedna od najbrže rastućih u Europi, uzgajatelji i proizvođači u Hrvatskoj nailaze na brojne probleme koji koče njihov puni potencijal i onemogućuju razvoj potencijalne "zlatne koke" hrvatskog gospodarstva.
Dom konoplje
Zadruga Dom konoplje platforma je koja okuplja uzgajivače industrijske konoplje u Hrvatskoj. Izvršni direktor zadruge Mihael Zlovolić već godinama aktivno radi na promociji biljke, ali i cijele industrije u Hrvatskoj. "Počeo sam se baviti time jer je to nešto što volim, nešto što me zanima i nešto za što smatram da je budućnost ne samo Hrvatske već i cijelog svijeta", rekao je Zlovolić za DNEVNIK.hr.
Smatra da je budućnost ove industrije previše korisna da bismo je zanemarili. "Mislim da će, po nekim mojim procjenama, biljka kanabisa u Hrvatskoj biti legalizirana najkasnije 2025. godine. Vidimo slične pokrete diljem Europe, primjerice na Malti, u Luksemburgu, Švicarskoj. Njemačka također planira do kraja 2022. legalizirati kanabis, tako da je cijela ova priča dio jednog šireg pokreta", rekao je.
Pročitajte i ovo
Ulaganje u ovu industriju, tvrdi, riješilo bi brojne probleme. "Uvjeren sam da bismo se, kada bi se cijeli projekt odradio kako treba i kada bi se sustavno ulagalo u industriju na široj razini, uspjeli riješiti svih dugova i izvući iz ekonomske krize u mandatu jedne Vlade. I to samo pomoću industrijske konoplje", rekao je.
Odvažna predviđanja temelji na brojnim primjenama ove biljke. "Biljka kanabisa sadrži jako puno spojeva i za dobar dio njih mi i dalje ne znamo na što utječu i koje su im primjene, pogotovo u njihovim međusobnim kombinacijama. Međutim, ako pričamo o spojevima koji su barem djelomično istraženi, jasno je da ovdje postoji ogroman neiskorišteni potencijal koji može pomoći brojnim ljudima – ali i biti vrlo profitabilan za cijelo društvo", rekao je Zlovol.
Sustavne prepreke
Međutim, brojne prepreke usporavaju razvoj ove industrije i koče male proizvođače. "Odakle da počnem uopće? Za početak, toliko je slučajeva gdje ljudi besramno kradu biljke od malih proizvođača da je to postalo nešto što se mora uračunavati u trošak proizvodnje", rekao je.
Kaže da je to najčešće rezultat neznanja. "Ljudi ne znaju da su to biljke koje sadrže samo 0,2 posto psihoaktivne supstance – zato što biljke izgledaju i mirišu identično. Zatim se ti proizvodi prodaju na crnom tržištu kao nešto što može izazvati nekakav psihoaktivni učinak, ali to nije točno", rekao je.
"Iz priča s proizvođačima i OPG-ovima vam mogu reći da gotovo pa nema slučajeva gdje je netko prošao neokrznut. A neki su izgubili cijela polja. Nekakve sustavne zaštite nema, jedino što možemo savjetovati je da se obavljaju redovite provjere polja i da se postavljaju zaštitni znakovi i kamere. Ali to je više-manje to", rekao je.
Pročitajte i ovo
Prepreke predstavlja i zakonodavstvo, koje često zaostaje za razvitkom industrije. "Postoje slučajevi u kojima su ljudi završili na sudu, a sudac ili sutkinja nisu bili upoznati s najnovijim izmjenama Zakona o sprječavanju zlouporabe droga. A o policiji da ne pričam. No moram ih pohvaliti, mi aktivno surađujemo s policijom i nadležnim inspektorima koji nam jako puno pomažu, ali često postoje službenici koji vide biljku i odmah pomisle – droga", ispričao je Zlovolić.
"Ti se slučajevi najčešće događaju u manjim sredinama gdje ne samo da službenici nisu upoznati sa zakonskim okvirom već su i pod pritiskom lokalnog stanovništva. Mi još uvijek živimo u konzervativnom društvu koje, kada vidi da netko posadi polje industrijske konoplje, nerijetko negativno reagira na to", rekao je.
"Brojne su prepreke zbog kojih smo u situaciji u kojoj jesmo – tržište u Hrvatskoj ne postoji, ljudi kupuju sumnjive i nekvalitetne proizvode, guraju se dezinformacije. Imamo najbolje podneblje za uzgoj ljekovitog bilja u Europi, ali tržište se ne razvija - baš zato što se svi boje, baš zato što ne postoje mehanizmi zaštite proizvođača. Cijela priča leži na leđima i dobroj volji ljudi i malih udruga, zadruga i OPG-ova jer nema sustavne potpore", dodao je Zlovolić.
Edukacija je cilj
Trebalo bi raditi na edukaciji stanovništva i omogućiti zdravu osnovu za razvitak rastuće industrije. "Da, upravo je poanta edukacija, koju mi već neko vrijeme provodimo u suradnji s brojnim udrugama u Hrvatskoj. Zapravo, cilj je formiranje nekakvog portala i centra znanja i informacija, gdje će ljudi koji posjeduju provjerena znanja i vještine moći educirati sve – ne samo proizvođače i uzgajivače, već i obične ljude – jer konoplja je budućnost", rekao je Zlovolić.
No, da bi se to postiglo, potrebna je sustavna potpora i formiranje službenog tržišta. "Mi imamo znanje, imamo uvjete i možemo napraviti čuda. Pogotovo kad imaš takve ljude koji još uz to imaju veliku volju i želju u potpunosti se baciti u to. Sada je pitanje kako postići da to obični ljudi prepoznaju", rekao je.
