Nepoštena poslovna praksa trgovca bitno utječe na ponašanje potrošača kojemu je namijenjena i do kojega dopire. Većinom je riječ o zavaravajućoj i agresivnoj poslovnoj praksi.
Zavaravajuća poslovna praksa
Trgovac ne smije lagati ili na neki drugi način zavaravati potencijalnog kupca u vezi s proizvodom ili uslugom koju prodaje. Potrošač će se, pod utjecajem takve prakse, odlučiti na kupovinu iako to inače ne bi učinio.
Primjerice, trgovac koji svoje proizvode prodaje preko interneta u svojim općim uvjetima navodi kako je posebnost u njegovu poslovanju pravo na jednostrani raskid ugovora u roku od 14 dana bez navođenja razloga. To je zavaravanje kupaca, s obzirom na to da Zakon o zaštiti potrošača takvo pravo omogućuje svim potrošačima koji kupuju preko interneta.
Zavaravajuća poslovna praksa odnosi se, između ostalog, na sam proizvod, opseg obaveza trgovca, motive poslovne prakse te prirodu postupka prodaje, cijenu proizvoda, potrebu servisiranja i dostupnosti rezervnih dijelova, zamjene ili popravka, obilježja i prava trgovca, prava potrošača, kao i rizike kojima potrošač može biti izložen.
Trgovac ne smije lagati o tome da je potpisnik određenih pravila te da proizvod preporučuje ili odobrava ovlašteno tijelo. Zabranjeno mu je isticanje znakova kvalitete i zaštitnih znakova bez posebnog odobrenja te pozivanje na kupnju proizvoda po cijeni koja nije realna i razumna, a zatim odbijanje narudžbe kako bi kupcu prodao neki drugi proizvod.
Pročitajte i ovo
Zavaravanje potrošača je i laganje o tome da je proizvod dostupan u ograničenom razdoblju ili pod posebnim uvjetima kako bi se potrošača navelo da što prije kupi proizvod.
Trgovcu je zabranjeno laganje o tome da prestaje s djelatnošću ili se seli u drugi prostor, da njegov proizvod može omogućiti dobitak u igrama na sreću ili izliječiti bolest, disfunkcionalnost ili malformaciju.
Zabranjena je objava o raspisivanju nagradne igre ili promocije, a onda da se ne dodijeli opisana nagrada ili nešto jednako vrijedno.
Zabranjeno je označavanje proizvoda oznakama "gratis", "besplatno", "bez naknade" ili sličnim oznakama ako potrošač mora za taj proizvod platiti bilo koji iznos, a jednako je zabranjeno i lažno predstavljanje trgovca kao potrošača.
Agresivna poslovna praksa
Agresivna poslovna praksa je prodaja u kojoj se, u konkretnom slučaju, korištenjem uznemiravanja, prisile, uključujući fizičku silu ili prijetnju te nedopušten utjecaj, u bitnoj mjeri umanjuje sloboda izbora potrošača te ga se time navodi da kupi proizvod koji inače ne bi kupio.
Primjerice, ako trgovac posjećuje potrošača u vlastitom domu kako bi ga nagovorio na kupnju određenog proizvoda unatoč potrošačevu izričitom zahtjevu da trgovac više ne dolazi kod njega, radi se o agresivnoj poslovnoj praksi.
Odluka o tome je li se trgovac koristio agresivnom poslovnom praksom
Prilikom odlučivanja o tome je li u poslovnoj praksi korišteno uznemiravanje, prisila, uključujući silu ili prijetnju, ili nedopušten utjecaj, vodit će se računa o:
- vremenu, mjestu ili prirodi poslovne prakse, kao i upornosti koju je trgovac pritom iskazao
- tome je li se trgovac koristio prijetećim ili uvredljivim rječnikom ili ponašanjem
- tome je li trgovac iskorištavao nesretne ili druge okolnosti koje su umanjile sposobnost potrošača da razumno rasuđuje
- postojanju bilo kojeg ograničenja koje je trgovac nametnuo potrošaču za slučaj da potrošač želi ostvariti neko svoje pravo iz ugovora, uključujući pravo na raskid ili pravo na otkaz ugovora, pravo da izabere drugi proizvod ili drugog trgovca
- korištenju bilo kakve prijetnje o poduzimanju radnji koje se po zakonu ne mogu poduzeti.
Pročitajte i ovo
Postupci koji predstavljaju agresivnu poslovnu praksu:
- stvaranje dojma da potrošač ne može napustiti poslovne prostorije sve dok ne sklopi ugovor
- posjećivanje potrošača u njegovu domu, unatoč njegovu zahtjevu da trgovac napusti njegov dom ili da ga se više ne posjećuje
- ustrajno i neželjeno komuniciranje s potrošačem telefonski, telefaksom, elektroničkom poštom ili drugim sredstvom komunikacije
- traženje od potrošača koji postavlja odštetni zahtjev na temelju police osiguranja da dostavi određene dokumente koji nisu relevantni ili sustavno izbjegavanje davanja odgovora na ustrajno dopisivanje potrošača
- oglašavanje kojim se djecu izravno navodi na to da kupe proizvod ili nagovore roditelje da im kupe oglašavani proizvod
- zahtijevanje plaćanja proizvoda odmah, s odgodom, vraćanja ili čuvanja proizvoda koji je trgovac isporučio, a potrošač ga uopće nije naručio
- izravno obavještavanje potrošača da će posao ili opstanak trgovca biti ugrožen ako ne kupi proizvod
- stvaranje lažne predodžbe da je potrošač osvojio ili će osvojiti nagradu ako u stvarnosti nikakva nagrada nije predviđena.
Više detalja možete pronaći na ovom linku.
Prijava nepoštene poslovne prakse
Kako postupiti kada potrošač sumnja da je trgovčeva poslovna praksa nepoštena? Nepoštena poslovna praksa je zabranjena, a nadzor nad time provodi tržišna inspekcija.
U slučaju sumnje na nepoštenu poslovnu praksu trgovca može se podnijeti prijava tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata. Prijava se podnosi:
- na mrežnoj stranici Državnog inspektorata
- preko Centralnog informacijskog sustava zaštite potrošača (CISZP)
- osobno ili poštom na adresu: Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb.
Ne znate koja su vaša prava? Kako ih ostvariti? Država se nije previše potrudila objasniti na što sve imamo pravo, ali mi smo tu da vam pomognemo. Jer ako imaš pravo - ostvari ga.
Svoju priču pošaljite na reporter@novatv.hr.
-
nastavak dramePonovno se oglasio Jelavić, zahvalio Kekinu na jednome: "Sve što su rekli je neistina, osim ovoga..."
-
Samo kod nasNevjerojatna priča Provjerenog: Dao otkaz u Njemačkoj jer je dobio posao u Hrvatskoj, a onda je uslijedio šok
-
Objavio HZMOVažna vijest za starije osobe: Evo kada na račun sjeda 150 eura
