Glavni ekonomist Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mario Švigir pozdravio je najavu Vlade da će braniti nacionalnu valutu i koristiti sva sredstva kako bi onemogućila rast kamata, kako za građane tako i za gospodarstvo. SSSH ističe da teret izlaska iz krize ne smije biti isključivo bačen na leđa građana. Kada dođe do rebalansa proračuna, ne smije se štedjeti na socijalnoj pomoći i ljudima kojima je proračunska pomoć najpotrebnija. Što se tiče plaća i najave njihova zamrzavanja, SSSH upozorava da su plaće u normalnim i izvanrednim okolnostima predmet kolektivnog pregovaranja između dviju strana, a to vrijedi i za javni sektor.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever naglašava da svakako treba očuvati razinu plaća zaposlenih u javnim i državnim službama, jer se radi o kupovnoj moći 240.000 ljudi. NHS kao i SSSH ocjenjuje korisnim mjere uštede u državnim i javnim poduzećima na neproduktivnim troškovima i neumjerenostima svih vrsta, kao što su i veće plaće direktora od plaće premijera. No, NHS ističe kako je očekivao da će Vlada pokazati veću hrabrost i osigurati da se u državnim i javnim poduzećima Uprave i Nadzorni odbori više ne postavljaju po političkom ključu, već da na ta mjesta dolaze najsposobniji kadrovi.
Hrvatska udruga sindikata (HUS) pak ističe da se Vladine mjere u većini podudaraju s prijedlozima koje je HUS iznio još prije desetak dana, a posebice podržava najavljeno porezno rasterećenje gospodarstva i ukidanje nekih parafiskalnih nameta. Tražili smo destimulaciju uvoza, pogotovo tamo gdje se guši domaći proizvodni potencijal, veća sredstava za HBOR i rješavanje problema nelikvidnosti kod brojnih poduzeća, napominje predsjednik HUS-a Ozren Matijašević. HUS smatra da bi pri rebalansu državnog proračuna trebalo voditi računa o nužnosti restrukturiranja javnog sektora i dio tih sredstava preraspodijeliti za poticanje proizvodnje.
Što se tiče problema nelikvidnosti i najavljenog ubrzanja plaćanja, NHS kaže da se nitko nije nije sjetio sustava multilateralne kompenzacije koji bi omogućio lakše rješavanje problema dugova između velikog broja tvrtki koje međusobno imaju neplaćene obveze.
'Dobar poticaj'
Antirecesijske mjere koje je Vlada donijela na današnjoj sjednici dobar su početni poticaj za suočavanje s gospodarskom krizom i recesijom, a da bi imale učinka treba ih razraditi te odrediti rokove i odgovorne za njihovu provedbu, rekao je glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Đuro Popijač. Popijač ocjenjuje da će donošenje Vladinih mjera imati dobar psihološki učinak te da je riječ o setu načelnih poruka koje traže puno posla da bi bile provedene u obliku razrađenih mjera i to u vrlo konkretnom vremenu s vrlo konkretnim odgovornostima. Ocjenjuje pozitivnim već to što je Vlada uvažila činjenicu da se mora suočiti s krizom koja traži pokretanje svih sudionika gospodarskih tokova.
Komentirajući pojedine Vladine mjere, Popijač je najavljeni rebalans proračuna ocijenio dobrom porukom financijskom sektoru o tome da država može upravljati svojim financijama. Pozdravlja i opredjeljenje Vlade za smanjenje nameta gospodarstvu i osiguranje likvidnosti javnih poduzeća koja je po njegovoj ocjeni jedna od osnovnih pretpostavki za osiguranje ukupne likvidnosti. Glavni HUP-ov operativac očekuje i da će Vladina najava jačanja financijske pozicije HBOR-a omogućiti gospodarstvenicima jednostavan, brz i povoljan dolazak do kapitala. Popijač ističe kako HUP očekuje da Vladine mjere označe početak racionalizacije javnog sektora što bi omogućilo smanjenje rashodne strane proračuna i otvorilo mogućnost smanjenja poreznog opterećenja.
Zaključuje da nije bilo realno očekivati Vladinu intervenciju u obliku značajnih novčanih potpora pojedinim sektorima, jer novca jednostavno nema, ali da mjere mogu dati početni impuls u promjeni ukupnog odnosa prema gospodarstvu. Hrvatska Vlada usvojila je danas paket s deset antirecesijskih mjera, među kojima je prva mjera rebalans proračuna koji bi trebao biti gotov do druge polovice ožujka. Druga je mjera vezana za rastrećenje gospodarstva od neporeznih davanja. Sljedeća je mjera vezana uz osiguranje likvidnosti javnih poduzeća, koja su izvijestila o mogućim uštedama od dvije milijarde kuna. Država će pomoći i skraćenjem rokova za podmirenje obveza javnih poduzeća na 60 dana.
Nadalje je predviđeno usklađivanje državnih potpora sa sustavom EU. Za jačanje financijske pozicije HBOR-a s međunarodnim financijskim institucijama se razgovara o dodatnih 400 milijuna eura za HBOR i time potpore izvoznicima, turizmu, poljoprivredi, malim i srednjim poduzetnicima. Mjerom potpore tržištu nekretnina Vlada namjerava subvencionirati kamatne stope pri kupnji prvog stana ili povećanja kvadrature, dok banke poziva da smanje kamate za stambene kredite, a građevinske tvrtke da smanje cijene stanova. Antirecesijske mjere vezane su i za jačanje turizma, privlačenje izravnih stranih investicija, pojačan nadzor nad uvozom, posebno robe lošije kvalitete, te održavanje životnog standarda najugroženijih skupina u društvu.
