Hrvatsku je napustilo i više od 3 tisuće liječnika, medicinskih sestara i fizioterapeuta. Vlast nema pojma kako ih zaustaviti, no jedan ekonomist ima rješenje: radikalno povećati njihove plaće.

Galerija


"Dosta je ozbiljna operacija bila, zamjena zaliska aorte i cijelog početnog dijela korijena aorte. Odvojili smo žile koje opskrbljuju srce s krvi, reimplantirali smo ih na umjetni materijal i još uz to čovjek ima oslabljenu funkciju srca, 35% izbačajne moći srca, što je 30% manje od očekivanog, kvalitetnog", rekao je dr. med. Josip Varvodić, kardijalni i transplantacijski kirurg, iz KB Dubrava.

Vezani članci Renata Čulinović-Čaić,predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata (Foto: Dnevnik.hr) Hrvatski liječnici potražili i međunarodnu pomoć: Europska federacija sindikata već dvije godine prati situaciju u zdravstvu Andrej Plenković (Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL) Plenković: "Razgovori s predstavnicima sindikata su otvoreni, oni su dobre volje"

Nisu sve operacije tako teške i nije uvijek u dvorani tako tiho. No, sličnih je operacija u prvoj polovici godine izveo već stotinu. Za osnovicu plaće nešto veću od 9 tisuća kuna. Zajedno sa svim prekovremenima i transplantacijama plaća poraste, ovisno o mjesecu do 12, 13, rijetko i do 15 tisuća kuna. Njegovi kolege, primjerice u Austriji, toliko mogu zaraditi – u eurima!

"Postoji jako velika mogućnost da se ta plaća poveća s obzirom na njihova privatna zdravstvena osiguranja. Tamo kardijalni kirurg, ako ga osiguranik izabere da vodi operaciju, dobiva naknadu od osiguranja za svaki izvedeni zahvat i to može višestruko povećati plaću. Govorimo o tisućama, čak i o desecima tisuća eura", otkriva doktor Varvodić.

Ako se usporede plaće specijalista s prosječnim plaćama u Europi, bit će jasnije zašto nam se događa egzodus liječnika.

Prije svega radi se o starim članicama Unije, ondje je taj odnos prosječne liječničke plaće specijalista i prosječne plaće u toj zemlji od 2,5-2,7 što je najmanji omjer, i to u Njemačkoj, on ide u Švicarskoj i Irskoj na 4, u Francuskoj na 5, u Belgiji i Nizozemskoj 6, a u Australiji i SAD-u čak i do 8 puta, napominje ekonomist Željko Garača.

"Kardijalnih kirurga u Hrvatskoj, sa specijalizantima, s ljudima koji su na edukaciji, postoji manje od 50. Kardijalnih kirurga koji obavljaju kompleksne zahvate ima ih možda 15-ak", napominje doktor.

I to unatoč tomu što su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti u zemlji. Za usporedbu, 98 pomoćnika ministara s prosječnom bruto plaćom od 22.372 kn, 47 državnih tajnika s prosječnom bruto plaćom od gotovo 25.000 kuna i 18 ravnatelja agencija čije se plaće obračunavaju u sustavu centralnoga obračuna, proračun godišnje stoje oko 46 milijuna kuna. 20.000 liječnika - oko 4 mlrd i 800 milijuna.

Gruba računica pokazuje da 122 puta veći broj ljudi stoji stotinu puta više. Možda jest demagogija, no u vrijeme egzodusa liječnika i medicinskih sestara nije teško odgovoriti na pitanje što bi za zemlju značilo da nema liječnika, a što da nema nekih službenika. Odatle i prijedlog da se liječnicima plaće povise za početak 50%.

"Ja sam uzeo prosjek neto plaće 12 tisuća kuna koliko bi specijalisti trebali imati i povećao sam ga za 50%, naravno u bruto iznosu. To bi za proračun predstavljalo rashod od 2,4 milijarde kuna, računajući da je oko 20 tisuća liječnika u Hrvatskoj", ističe Garača.

To bi u prvoj godini bio dodatni deficit od 0,6%, no kroz poreze i potrošnju višak bi se brzo vratio u proračun.

"Zbog poticaja gospodarskog rasta u drugoj godini će deficit nestati, a u trećoj i četvrtoj godini će država uprihoditi sve ono što je prije imala kao deficit. U petoj godini ide čisti suficit od 3 milijarde kuna", navodi Garača.

To su napravili Rumunji, u dva su navrata liječnicima, medicinskim sestrama, dijelu profesora i još nekim kategorijama proračunskih korisnika, digli plaću po 50%. I začudo, proračun se nije urušio, štoviše, u većini pokazatelja Rumunjska nas je pretekla.

"Jedan kolega analitičar je napisao da će se taj egzodus zaustaviti kada dosegnemo 80% prosjeka razvoja Europske Unije. Pitanje je kako ćemo postići to uz odljev", napominje.

Srećom, ne razmišljaju svi o odlasku. Još ne.

"Mislim da je naša bolnica odlična, imamo vrhunski kolektiv, a unutar tog kolektiva neskromno bih rekao da je kardijalna kirurgija perjanica i ponos bolnice s programima koje radimo. Velika je sreća dobiti priliku profesionalno se razvijati u takvom kolektivu uz stručnjake koje iznimno cijenim. I tu bih posebno istaknuo docenta Rudeža koji mi je bio mentor cijelu specijalizaciju i dan danas zajedno radimo kada su teži slučajevi. To je velika privilegija.

Ja samo mogu reći da bih volio da se cijeni izvrsnost i da se izvrsnost adekvatno honorira i da se omogući ljudima koji su izvrsni da se s njima bave neometano. Bilo bi sebično od mene da govorim o tome kako bi se poboljšala kvaliteta života liječnika, to treba prepustiti ljudima koji se dobro razumiju u to", kaže doktor Varvodić.

Jer, netko će jednom morati shvatiti da je najskuplji liječnik onaj kojeg nema.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!

Kako će izgledati novi Atletico? Simeone priprema velike promjene i uigrava novu formaciju