Ulaganje u prometnu infrastrukturu (Foto: Pixsell)
Ulaganje u prometnu infrastrukturu (Foto: Pixsell)

Posljednjih godina ulagalo se u izgradnju i razvoj suvremenih autocesta stoga će se bespovratna sredstva iz EU fondova prije svega usmjeriti na ostale vidove prometa koji su nepravedno zanemareni i nerazvijeni.


Hrvatska za ulaganja u prometnu infrastrukturu u programskom razdoblju 2014.-2020. ima na raspolaganju gotovo 9,9 milijardi kuna iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, a novac će se iskoristiti za izgradnju ili rekonstrukciju infrastrukture koja će olakšati kretanje ljudi i roba, ne samo unutar Hrvatske, već i prema ostalim dijelovima Europe te poboljšati dostupnost prometno izoliranih gradova i područja ostatku zemlje, priopćeno je u subotu iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.

Više pozornosti posvetit će se povećanju sigurnosti cesta, poboljšanju sustava upravljanja željezničkim, gradsko-prigradskim i regionalnim prometom, poboljšanju dostupnosti naseljenih otoka stanovnicima i povezivanju otoka s kopnom te povećanje količine teretnog prometa na unutarnjim plovnim putovima.

Posljednjih godina ulagalo se u izgradnju i razvoj suvremenih autocesta stoga će se bespovratna sredstva iz EU fondova prije svega usmjeriti na ostale vidove prometa koji su nepravedno zanemareni i nerazvijeni, napominju iz MRRFEU-a.

U poboljšanju pristupa prometno izoliranim gradovima i područjima treba svakako spomenuti ulaganja u prometnu povezanost Dubrovačko-neretvanske županije i grada Dubrovnika s ostatkom zemlje kroz realizaciju velikih infrastrukturnih projekata izgradnje Pelješkog mosta i razvoja Zračne luke Dubrovnik. Riječ je o obalnom području koje je posebno po tome što je gotovo u potpunosti okruženo teritorijem BiH te graničnim prijelazima i uskim prometnim grlima ograničeno u povezanosti s ostatkom zemlje.

"Hrvatska je jedina zemlja u Europskoj uniji koja da bi došla na svoj teritorij mora prijeći kroz teritorij druge države i zato nam je strateški interes što prije spojiti čitav svoj teritorij. Osim projekta Razvoja Zračne luke Dubrovnik koji će poboljšati pristup Dubrovačko-neretvanskoj županiji, napokon smo krenuli i u realizaciju gradnje Pelješkog mosta s kojim ćemo u potpunosti riješiti problem prometnog pristupa hrvatskom jugu", naglasio je u priopćenju ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić.

Projekt "Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom", kojim je predviđena izgradnja Pelješkog mosta, sufinancira se EU sredstvima u iznosu od više od 2,4 milijarde kuna, odnosno 78,5 posto od ukupne vrijednosti prihvatljivih troškova projekta. Trenutno je u tijeku postupak javne nabave, a sam projekt trebao bi završiti 2022. godine. Projektom su predviđene četiri faze realizacije koje uključuju izgradnju pristupnih cesta mostu, izgradnju samog mosta Pelješac, izgradnju dionice ceste na Pelješcu (relacija Zaradeže - Prapratno) i izgradnju tzv. Stonske obilaznice (relacija Đonta-Doli).

Pelješki most je najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj financiran iz EU fondova i ujedno jedan od pet najvećih mostova u Europi.

Zračna luka Dubrovnik trenutno ima ključnu ulogu u osiguranju pristupačnosti županije turistima, posebno uzimajući u obzir da više od 65 posto turista dolazi zračnim putem. Isto tako, trenutno ne može prihvatiti predviđeno povećanje prometa jer su njezini kapaciteti već na granici iskorištenosti. Upravo je iz tog razloga projekt 2Razvoj Zračne luke Dubrovnik" jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata, vrijedan je čak 1,1 milijarda kuna, od čega je 947,4 milijuna kuna osigurano iz EU fondova. Radovi su započeli u veljači 2014. godine, u okviru Operativnog programa Promet 2007.-2013., a projekt se nastavlja provoditi i u financijskom razdoblju 2014.-2020. Završetak radova očekuje se sredinom 2019. godine, a do tada će se u potpunosti izgraditi preostali dio Pristanišne zgrade, rekonstruirati uzletno-sletna staza, staza za vožnju i stajanke te putnički terminal s nadstrešnicom. Time će Zračna luka Dubrovnik postati jedna od najboljih i najmodernijih u cijeloj regiji. (Hina)