Pomoćnik ministra znanosti Krešo Zadro podržao je raspravu i ogovorio da je aktualno ministarstvo u donošenju proračuna bilo suočeno s nedostatkom vremena. Međutim, kazao je da, osim za prijevoz učenika, nije bilo drugih smanjenja sredstava nego promjena proračunskih stavki preko kojih se financiraju.
Predsjednik Sindikata znanosti Igor Radeka kazao je da je u Hrvatskoj konstantan pad financiranja znanosti, što se događa i na svim područjima razvoja ljudskih resursa te da takvo stanje dugoročno ne može opstati.
Većina zemalja poslušala je preporuke Europske komisije kad je nastupila kriza, 2008. da ne smanjuju sredstva namijenjena znanosti jer je ona poluga razvoja, kazao je i dodao da su se "svi ministri znanosti ponašali kao sanacijski upravitelji". Konačno treba poduzeti radikalan zaokret, kazao je Radeka.
Jadranka Švarc s Instituta Ivo Pilar kazala je da znanstvenici nemaju sredstva ni za operativni rad poput uredskog materijala i baze podataka. Smanjuju se ulaganja u znanost i smanjuje se broj znanstvenika, ali nedostaje i svijest o tome kamo svijet ide, kazala je.
Maja Vehovec s Ekonomskog instituta istaknula je da se Hrvatska pokazala relativno dobra u povlačenju europskih sredstava, ali ona ne mogu zamijeniti domaća ulaganja u znanost. Složila se da Hrvatska treba racionalizaciju potrošnje, ali ne tako da pogodi propulzivnu zajednicu kakva je znanstvena zajednica.
Ivica Puljak s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu kazao je da je aktualna poruka znanosti da ona nije važna. Ako se drugima smanjuje pet posto, neka za znanosti smanji 4,99 posto, pa ćemo pokazati da držimo do nje. Smatra da su za takvo stanje najodgovorniji znanstvenici jer oni "kreiraju sustav".
Predsjednik Upravnog odbora Zaklade za znanost Dario Vretenar kazao je da je za Zakladu proračunom predviđen 81 milijun kuna, a da ima troškove koji iznose 92 milijuna kuna. Zadnje tri godine nije bilo ulaganja u nove projekte što je nedopustivo za jednu zemlju. Raniji plan bio je da se preko Zaklade financira oko 600 projekata na kojima bi radilo i u ustav ulazilo 1200 mladih ljudi, no sada smo došli na oko 410 projekata i njihovo financiranje je zaustavljeno, kazao je Vretenar i dodao da je Hrvatska ostala bez doktoranada.
Istodobno u sustav znanosti primljeno je novih 1300 ljudi koji nisu znanstvenici, kazao je.
Kristijan Vlahoviček s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu zauzeo se za financiranje kompetetivne znanosti, sposobne za razvojne projekte, a Petar Pervan s Instituta za Fiziku puno veći problem vidi u nedostatku vizije.
Nova vlast treba reći stoji li iza Strategije znanosti, i ako stoji treba nastaviti s donošenjem dokumenata koji će omogućiti funkcioniranje sustava, u kojem vlada potpuna neizvjesnost, kazao je.
Vilim Ribić iz Matice hrvatskih sindikata kazao je da su posljednjih godina plaće u znanosti smanjene od 11 do 30 posto i upozorio da se ne razmišlja o daljnjem smanjenju.
Također, kazao je da se Sindikat godinama zauzimao za podizanje kompetencija u sustavu znanosti, ali da je u samoj znanstvenoj zajednici bilo otpora zbog kojih se od toga odustalo. (Hina)
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
na farmiVIDEO Dramatične snimke velikog požara na istoku Hrvatske: Deseci vatrogasaca na terenu
-
NAPETOSTI NA BALTIKUFrancuski lovci presreli 11 ruskih zrakoplova
