Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

S novim proračunom, najviše gubi poljoprivreda. Onoliko koliko inače isplaćujemo za poticaje, sada je cjelokupni godišnji iznos. No, unatoč tome što smo u posljednjih deset godina uložili gotovo 50 milijardi kuna, upravo ono što smo poticali - višestruko je poskupjelo, a građani su tako postali ovisni o uvoznoj hrani.


Na hrvatskim 'klupicama' roba sa stranom putovnicom. Samo uvoz voća prošle smo godine platili 210 milijuna dolara. Na godinu svaki Hrvat pojede 38 kilograma uvoznog voća i 24 kilograma uvoznog povrća. Samo jagoda i mandarina proizvedemo dovoljno za vlastite potrebe.

Vezani članci Kupovina namirnica - 1 Ljuti i razočarani: Vladin potez je otišao u vjetar, građani i dalje jedva spajaju kraj s krajem Goran Zdunić Može li se Hrvatska okrenuti proizvodnji i sama sebe prehraniti? Stručnjak pojašnjava na čemu treba poraditi: "Dalmacija ima izuzetne uvjete"

Od okusa, građani ipak razlikuju nešto drugo - novac koji daju za hranu. A novca je za hranu potrebno sve više. Šećer je u odnosu na prošlu godinu poskupio 10 posto, ulje 8 posto, rajčica 15 posto, glatko brašno 8 posto...

Unatoč 3 i pol milijarde kuna poticaja cijene proizvodi poticanih kultura u godinu su dana višestruko porasle. No, voćari bi, tvrde, s milijardu eura ulaganja - riješili problem.

'S tim novcem bi mi riješili sve naše potrebe što se tiče voćarstva i još bi negdje mogli izvesti voća za 350 do 400 milijuna doldra godišnje', kaže Frane Ivković iz Hrvatske voćarske zajednice.

Dok se novac ne namakne, lista apsurda sve je duža. Buče uvozimo iz Južnoafričke Republike, krumpir iz Hondurasa, lješnjake iz Azerbajdžana i Gruzije, orahe iz Bolivije i Kirgistana, grah iz Kine a grožđe iz Zambije. 50 milijardi kuna uloženih u poljoprivredu smo, čini se, krivo usmjerili.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju