Sve zemlje članice, osim Slovenije, dale su pristanak za otvaranje pregovora u četiri poglavlja - Sloboda kretanja kapitala, Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, Sloboda, pravda i sigurnost i Okoliš - te za zatvaranje pregovora u poglavlju i Transeuropske mreže. Za poglavlje Vanjski odnosi, odbor slovenskog parlamenta za europske poslove dao je pristanak još u prošlom sazivu prije parlamentarnih izbora.
Pročitajte i ovo
ne predaji teritorija
Završen prvi dan napetih mirovnih pregovora, oglasio se Zelenski o sastanku s Putinom
NE ŠTEDI RIJEČI
Povratak kontroverznog pregovarača šalje jasnu poruku Moskve Ukrajini
Potraga u tijeku
Autobus s turistima propao kroz led najdubljeg jezera na svijetu: Samo jedan se uspio spasiti
GUŽVA U ŠESNAESTERCU
Dok Amerikanci gomilaju pomorske snage, Rusija i Iran dižu ratne brodove za pomorsku vježbu kod strateškog tjesnaca
obilna kiša i snijeg
VIDEO Izvanredno stanje u susjedstvu! Deseci tisuća bez struje, padaju stabla, nižu se intervencije: "Proglasili smo širu uzbunu"
>> 'Ispunit ćemo sva mjerila za otvaranje poglavlja do kraja lipnja'
Izostanak slovenskog pristanka objašnjava se proceduralnim i političkim razlozima. Slovenija još nema novu vladu, a slovenski predstavnici u Vijeću EU-a pozivaju se na 'parlamentarnu zadršku', što znači da se ne mogu očitovati o pregovaračkim stajalištima dok ne dobiju mišljenje odbora za europske poslove slovenskog parlamenta.
S druge strane, taj odbor koji je nedavno konstituran i koji će svoj prvi sastanak održati 6. studenoga, prebacuje krivnju na vladu u odlasku Janeza Janše. U tom odboru tvrde da su od Janšine vlade dobili samo 'opću informaciju' Europske komisije o pristupnim pregovorima s Hrvatskom, ali ne i službeno mišljenje vlade o otvaranju i zatvaranju tih poglavlja o kojem bi se odbor za europske poslove trebao izjasniti i formalno ga potvrditi.
Iza proceduralnih poteškoća kriju se politički razlozi. Slovenski ministar vanjskih poslova u odlasku Dimitrij Rupel izjavio je sredinom listopada u Luxembourgu da hrvatska strana mora iz svojih pregovaračkih stajališta s Europskom unijom izbaciti sve što u bilo kojem obliku prejudicira granicu, kako bi Slovenija dala zeleno svjetlo za otvaranje i zatvaranje nekoliko poglavlja. Prema Rupelu, u hrvatskim pregovaračkim stajalištima 'za dva do tri poglavlja pojavljuju se zemljovidi, koji sadrže pretjerana rješenja. U jednom od dokumenata spomenut je ZERP, za koji znamo da ne vrijedi za EU'.
Hrvatska strana ističe da ni u jednom dokumentu dostavljenom tijelima EU-a ne prejudicira sporne točke na granici sa Slovenijom i ponavlja da ta otvorena pitanja treba riješiti pred međunarodnim pravosudnim tijelom u skladu s dogovorom dviju vlada. Isto stajalište ima i Europska komisija koja drži da su to bilateralna pitanja kojima nije mjesto u pristupnim pregovorima.
U francuskom predsjedništvu EU-a ističu da su u stalnom kontaktu s obje strane kako bi se pronašlo rješenje. 'Mi smo iznijeli svoje prijedloge i sada na njih čekamo odgovor', rekao je izvor iz francuskog predsjedništva.
Hrvatska je do sada otvorila 21 od 33 poglavlja pravne stečevine Europske unije, a broj zatvorenih poglavlja nakon sutrašnje pristupne konferencije popet će se na četiri.