Sve zemlje članice, osim Slovenije, dale su pristanak za otvaranje pregovora u četiri poglavlja - Sloboda kretanja kapitala, Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, Sloboda, pravda i sigurnost i Okoliš - te za zatvaranje pregovora u poglavlju i Transeuropske mreže. Za poglavlje Vanjski odnosi, odbor slovenskog parlamenta za europske poslove dao je pristanak još u prošlom sazivu prije parlamentarnih izbora.
Pročitajte i ovo
RAT KOJI MIJENJA SVIJET
Analiza BBC-a o ratu koji mijenja svjetski poredak: Zašto su SAD i Izrael napali Iran, te koliko će sve potrajati?
Posljednja prilika?
Ovo su američki zahtjevi Iranu: "Što ne može riješiti diplomacijom, pokušat će vojskom"
eksploziv kod plinovoda
Sve je bilo namješteno? Mađarski stručnjaci tjednima upozoravali na "insceniranu operaciju" uoči presudnih izbora
planiraju vojnu zaštitu
Ministar optužio ovu državu za podmetanje eksploziva: "Bilo ga je dovoljno da plinovod dignu u zrak"
Josip Štimac
Stručnjak o dramatičnoj potrazi za pilotom: "To je vrlo frustrirajuća situacija, no jedna stvar mu daje motivaciju"
>> 'Ispunit ćemo sva mjerila za otvaranje poglavlja do kraja lipnja'
Izostanak slovenskog pristanka objašnjava se proceduralnim i političkim razlozima. Slovenija još nema novu vladu, a slovenski predstavnici u Vijeću EU-a pozivaju se na 'parlamentarnu zadršku', što znači da se ne mogu očitovati o pregovaračkim stajalištima dok ne dobiju mišljenje odbora za europske poslove slovenskog parlamenta.
S druge strane, taj odbor koji je nedavno konstituran i koji će svoj prvi sastanak održati 6. studenoga, prebacuje krivnju na vladu u odlasku Janeza Janše. U tom odboru tvrde da su od Janšine vlade dobili samo 'opću informaciju' Europske komisije o pristupnim pregovorima s Hrvatskom, ali ne i službeno mišljenje vlade o otvaranju i zatvaranju tih poglavlja o kojem bi se odbor za europske poslove trebao izjasniti i formalno ga potvrditi.
Iza proceduralnih poteškoća kriju se politički razlozi. Slovenski ministar vanjskih poslova u odlasku Dimitrij Rupel izjavio je sredinom listopada u Luxembourgu da hrvatska strana mora iz svojih pregovaračkih stajališta s Europskom unijom izbaciti sve što u bilo kojem obliku prejudicira granicu, kako bi Slovenija dala zeleno svjetlo za otvaranje i zatvaranje nekoliko poglavlja. Prema Rupelu, u hrvatskim pregovaračkim stajalištima 'za dva do tri poglavlja pojavljuju se zemljovidi, koji sadrže pretjerana rješenja. U jednom od dokumenata spomenut je ZERP, za koji znamo da ne vrijedi za EU'.
Hrvatska strana ističe da ni u jednom dokumentu dostavljenom tijelima EU-a ne prejudicira sporne točke na granici sa Slovenijom i ponavlja da ta otvorena pitanja treba riješiti pred međunarodnim pravosudnim tijelom u skladu s dogovorom dviju vlada. Isto stajalište ima i Europska komisija koja drži da su to bilateralna pitanja kojima nije mjesto u pristupnim pregovorima.
U francuskom predsjedništvu EU-a ističu da su u stalnom kontaktu s obje strane kako bi se pronašlo rješenje. 'Mi smo iznijeli svoje prijedloge i sada na njih čekamo odgovor', rekao je izvor iz francuskog predsjedništva.
Hrvatska je do sada otvorila 21 od 33 poglavlja pravne stečevine Europske unije, a broj zatvorenih poglavlja nakon sutrašnje pristupne konferencije popet će se na četiri.