Primalje bi u Hrvatskoj, prema novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti koji je na snazi od početka godine, mogle funkcionirati kao u susjednoj Sloveniji: pratiti trudnicu od prvih tjedana trudnoće do porođaja, ići s njom u rodilište kad dođe vrijeme ili joj asistirati na porođaju kod kuće.
Pročitajte i ovo
Posjeti ginekologu tijekom trudnoće time bi postali nepotrebni pod uvjetom da se radi o zdravoj trudnoći. U Hrvatskoj komori primalja (HKP) pozdravljaju novo zakonsko rješenje koje im omogućuje osnivanje privatne prakse.
Iz udruge Roda poručuju da se za takav model zalažu dulje od desetljeća. Da bi takve usluge bile dostupne svim trudnicama u Hrvatskoj, treba se razviti model u kojem će se privatna praksa ugovarati s HZZO-om, piše Novi list.
U primaljskoj komori napravili su, poručuju, dva moguća modela - osnovni model privatne prakse u kojem se provodi edukacija, savjetovanje za trudnice i savjetovanje o dojenju, i drugi model, u kojem bi primalja imala određeni broj godina staža u rađaonici i tada bi mogla provoditi praksu u skladu sa svojim kompetencijama, odnosno cjelokupni nadzor nad zdravom trudnoćom.
To bi značilo da primalja obavlja sve preglede, kontrole, čak i porođaj, tako da ide sa ženom u rodilište ili, kad država odluči definirati kućni porođaj, mogla bi isto tako nadzirati kućni porođaj u segmentu u kojem država to dopusti.
Teoretski, primalja može imati svoju ordinaciju, svoj prostor i svoju praksu te raditi u njoj sve što je vezano za zdravu trudnoću. Uz određenu edukaciju, primalje bi mogle obavljati i ultrazvučni pregled u slučaju potrebe. Ako se dogodi nešto što bi upućivalo na to da trudnoća izlazi iz nadležnosti primaljske skrbi, primalja je trudnicu dužna uputiti liječniku.
Hrvatskoj komori primalja do sada niti jedna primalja nije podnijela zahtjev za izdavanje mišljenja o opravdanosti osnivanja privatne prakse ni u mreži javne zdravstvene službe, ni izvan mreže. O ugovaranju primaljske prakse s HZZO-om, poručuju iz primaljske komore, još nisu razgovarali.
