Na sjednici je donesen zaključak da vlada inicijativu za sklapanje arbitražnog sporazuma predstavi tom tijelu do četvrtka. Predsjednik slovenskog parlamenta Pavel Gantar izjavio je novinarima da se radi o 'jakom i obvezujućem' zaključku za vladu, što u praksi znači održavanje još jedne izvanredne parlamentarne sjednice ovoga tjedna, koja će biti posvećena pitanju budućeg arbitražnog sporazuma s Hrvatskom, temeljenom na drugom prijedlogu povjerenika Ollija Rehna. Slovenija bi u petak na međuvladinoj konferenciji o hrvatskom pristupanju trebala odblokirati 11 pregovaračkih poglavlja.
Na maratonskoj sjednici koja se odužila do ranih jutarnjih sati, oporbene stranke zahtijevale su od premijera Boruta Pahora dodatna jamstva da će deblokada hrvatskih pristupnih rezultirati 'pravednim' rješenjem dugogodišnjeg graničnog prijepora. Pahor je na sjednici zastupnicima ponovio da su slovenski interesi i nakon deblokiranja hrvatskih pregovora u dovoljnoj mjeri zaštićeni okvirom budućih pregovora o granici i mogućoj arbitraži, pri čemu se pozivao na svoj dogovor s hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor i na jamstva švedskog predsjedništva EU-a.
Ponovio je da je sporazum o arbitraži 'praktično već napisan', odnosno da će se temeljiti na drugom Rehnovu prijedlogu koji, po njegovim riječima, predviđa da arbitraža odlučuje o kontaktu slovenskih teritorijalnih voda s otvorenim morem, te da su s time upoznati i hrvatska strana i švedsko predsjedništvo EU-a.
'Pregovori brzo mogli doći u pat-poziciju'
Slovenski mediji u svojim jutrošnjim izdanjima navode kako je Pahor dobio potporu parlamenta za uređivanje odnosa s Hrvatskom unatoč rezervama opozicijskih stranaka, a mariborski list 'Večer' pita se u komentaru "je li višemjesečno blokiranje" hrvatskog pristupnog procesa uopće bilo potrebno. Ljubljanski dnevnik 'Žurnal', međutim, pomalo skeptično navodi da bi se rješavanje graničnog pitanja s Hrvatskom unatoč Pahorovim jamstvima moglo zakomplicirati. Već na pristupnoj konferenciji u petak vidjet će se hoće li se iskazati volja za postizanjem arbitražnog sporazuma, jer bi u suprotnom 'pregovori brzo mogli doći u pat-poziciju'.
Glasnogovornik slovenskog ministarstva vanjskih poslova Milan Balažic izjavio je za 'Žurnal' da bi arbitražni postupak za rješenje graničnog pitanja mogao trajati jednu, a najviše tri godine. 'Idealno bi bilo da proces ulaska Hrvatske u EU teče paralelno s arbitražom, a najavljeno je da će Slovenija zadržati sve sigurnosne mehanizme u svojim rukama', rekao je Balažic. Pojasnio je da će neka od hrvatskih pregovaračkih poglavlja Slovenija deblokirati tek onda 'kad bude jasno kako se odvija sređivanje graničnog pitanja'.
Oporba se protivi Pahorovoj odluci
Slovenski listovi ocjenjuju u svojim izdanjima od utorka kako je oporba zbog protivljenja odluci premijera Boruta Pahora o deblokadi hrvatskih pregovora izrazila sumnje u uspjeh njegova dogovora s hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor, a osobito o sadržaju budućeg arbitražnog sporazuma koji po Pahorovim riječima daje mogućnost da se sporna granica s Hrvatskom putem arbitraže riješi na 'pravedan način'.
Oporbeni čelnik Janez Janša izjavio je da njegova stranka ali niti parlament pregovaračke pozicije Pahorove vlade ne bi mogli podržati u parlamentarnoj proceduri ako se one ne poprave, te je dodao da je ono što je Pahor u ponedjeljak ujutro stranačkim liderima prezentirao kao uspjeh tajne diplomacije u pogledu pregovaračkih pozicija Slovenije 'lošije od onoga što je u izvornom prijedlogu nudio Rehnov prijedlog arbitraže'. Na takve sumnje odazvalo se i slovensko ministarstvo vanjskih poslova koje je u priopćenju za javnost navelo da je Pahor stranačkim liderima na zatvorenom sastanku prezentirao arbitražni sporazum koji je 'identičan s drugim prijedlogom Ollija Rehna'. Slovenski tisak potez oporbe koja je iznudila izvanrednu sjednicu o Hrvatskoj i granici 'prestižnom borbom' Pahora i oporbe.
Ljudima nije jasna zatvorena sjednica
Ljubljansko 'Delo' tako u komentaru navodi da običnim ljudima nije jasno zašto se o tako važnom pitanju raspravljalo na zatvorenoj sjednici 'bez kamera i odgovornosti za izgovoreno', te da bi Hrvatska opet mogla postati polje borbe za prestiž Pahora i opozicije, osobito bivšeg premijera Janeza Janše. Mediji upozoravaju da je Pahoru na vanjskopolitičkom planu potreban uspjeh u odnosima s Hrvatskom i zbog rastuće ekonomske krize u kojoj prijete štrajkovi u velikim poduzećima, ali i javnoj upravi čiji sindikati ne pristaju na smanjivanje plaća za iduću godinu, zbog čega će vlada u taj projekt morati ići pomoću nepopularnog interventnog zakona.
Mediji naglašavaju da bi u Sloveniji idućih tjedana i mjeseci moglo doći i do političke krize jer bivši premijer Janez Janša najavljuje da bi za dva mjeseca ako se politika vlade prema stanju u društvu i gospodarstvu ne promijeni mogao ići s interpelacijom protiv vlade u parlament. Uz to, Slovenska nacionalna stranka Zmage Jelinčiča i Slovenska pučka stranka ne isključuju da bi mogle postupiti na isti način protiv Pahorove vlade zbog 'izdaje' nacionalnih interesa 'prebrzom' deblokadom hrvatskog pristupnog procesa.
Pahorov koalicijski partner, predsjednik stranke Zares Gregor Golobič, izjavio je da bi sam Pahor možda trebao ići u parlament i tražiti glasovanje o povjerenju vladi kako bi osnažio pozicije vlade pred donošenje proračunskih memoranduma za iduće dvije godine.
>> Pahor: za Sloveniju je kontakt s otvorenim morem 'sveta stvar'
Rok za raspravu o tim dokumentima u vladi i parlamentu ističe ovoga tjedna, a uz sindikate javnog sektora koji prijete štrajkom zbog zamrzavanja plaća tu su i umirovljenici koji ne pristaju na zamrzavanje mirovina ili njihovo sporije usklađivanje s inflacijom u iduće dvije godine, navode mediji koji upozoravaju da na restrikcije mirovina ne pristaje niti predsjednik umirovljeničke stranke DESUS Karl Erjavec, Pahorov koalicijski partner u vladi i ministar za okoliš i prostor. (Hina)
