Ilustracija (Foto: Gulliver/Thinkstock)
Ilustracija (Foto: Gulliver/Thinkstock)

Iako je Hrvatska po statističkim podacima u EU na samom začelju po broju beskućnika, budući da je u 15-ak prihvatilišta do 31. prosinca 2015. registrirana 391 osoba kao beskućnik, stručnjaci upozoravaju da je taj broj ipak puno veći.


"Robujemo normativizmu, donošenju zakona, a ne pitamo se kako i na koji način ih provoditi. U 15-ak prihvatilišta, a i po statističkim podacima do 31. prosinca 2015. bila je registrirana 391 osoba kao beskućnik. No svi koji se time bavimo znamo da se radi o puno većem broju. Hrvatska je, kada se pogledaju statistički podaci u EU, na samom začelju po broju beskućnika, no to nije točan broj, već je daleko veći kada se pogledaju ranjive skupine društva", kazao je izaslanik ministrice socijalne politike i mladih Ante Babić na konferenciji organiziranoj povodom Svjetskog dana beskućnika.

'Hrvatska je među prve četiri zemlje s najvećim udjelom dugotrajno siromašnih' Zoran Šućur, profesor socijalne politike na pravnom fakultetu u Zagrebu

Istaknuo je da su ove godine prvi puta osigurana sredstva za trogodišnje programe za beskućnike te je izrazio zadovoljstvo da mogu pomoći udrugama civilnog društva kako bi se beskućnici uključili u društvo i integrirali. "Beskućništvo nikako ne smije biti sudbina naših građana. Mislim da imamo dovoljno i pameti i sredstava da ih bude što manje u našem društvu", poručio je.

Ravnatelj Crvenog križa Zagreb Petar Penava naveo je da ta organizacija u prosjeku skrbi za 150 beskućnika, a u sedam godina je kroz prihvatilište prošlo više od 570 korisnika.

Iz ureda pučke pravobraniteljice predlažu izmjenu Zakona o socijalnoj skrbi kojom traže da se šire definira pojam beskućnici te omogući beskućnicima u prihvatilištima pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, rekla je zamjenica pučke pravobraniteljice Lidija Lukina Kezić.

Naglasila je da će u svojim izvješćima i dalje preporučavati osiguranje smještaja i otvaranje novih, aktivno uključivanje beskućnika u tržište rada, sveobuhvatnu psihosocijalnu podršku i brigu o zdravlju.

Profesor socijalne politike na pravnom fakultetu u Zagrebu Zoran Šućur kazao je da neki oblici ekstremnog siromaštva koji uključuju i beskućništvo nisu bili percipirani kao ozbiljni socijalni problem u Hrvatskoj te do 2011. nije bilo pojma beskućnika u zakonu o socijalnoj skrbi.

Rekao je da je Hrvatska konstantno među deset zemalja sa stopama siromaštva iznad prosjeka EU28, a od početka krize uglavnom među pet zemalja s najvišim stopama siromaštva. Hrvatska je među prve četiri zemlje s najvećim udjelom dugotrajno siromašnih (koji žive u siromaštvu godinu dana i duže).

Više od jedne četvrtine građana izjavilo je da vrlo teško spaja kraj s krajem, a vrlo teško i teško oko 61 posto.

Više od osam posto građana živi u ekstremnom siromaštvu (s manje od 1300 kuna mjesečno za samca). Gotovo 14 posto građana suočeno je s teškom materijalnom deprivacijom.

Kada je u pitanju prehrambeno siromaštvo, oko 13 posto građana ne može si priuštiti obrok s mesom svaki dan, dok troškovi stanovanja predstavljaju ozbiljno financijsko opterećenje za dvije trećine hrvatskih građana.

"Niz podataka pokazuje da se veliki broj građana i kućanstava nalazi u financijskoj nesigurnosti - oko 30 posto ih kasni s plaćanjem režija što je trostruko više od EU prosjeka", kazao je Šućur.

Sedamdeset posto građana tvrdi da si ne mogu priuštiti godišnji izvan kuće.

"Posljedice ekstremnog siromaštva, a beskućništvo to i jest je to što ono ubija, ekstremno siromašni češće pobolijevaju i imaju kraći životni vijek, dovodi do socijalne izolacije i pojačava osjećaj stigme i srama te je prepreka aktivnom građanskom statusu", upozorio je Šućur. (Hina)