To znači da smo u manje od 10 godina izgubili više od pet posto populacije. Neki demografi procjenjuju da je stvarno stanje još gore te da je realni broj stanovnika pao ispod četiri milijuna.
U posljednjem desetljeću samo tri županije imale su rast stanovništva. To su Grad Zagreb, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija, ali samo Zagreb ima značajniji rast te u njemu živi 19.000 ljudi više nego 2011.
S druge strane, najviše stanovnika, njih 35.521, izgubila je Osječko-baranjska županija. U postotku je najgore prošla Vukovarsko-srijemska županija, kojoj nedostaje više od 17 posto populacije dok su više od 15 posto stanovnika izgubile i Sisačko-moslavačka (-16,7 posto) te Požeško-slavonska županija (-16,5 posto).
Pročitajte i ovo
Što se tiče gradova, najveći pad broja stanovnika pretrpjeli su oni smješteni na jadranskoj obali. U tome prednjači Rijeka jer je u promatranom razdoblju izgubila više od 14.000 stanovnika. Slijedi Split s manjkom od oko 10.000 stanovnika te Osijek s minusom od 7650 stanovnika.
No kad se promatraju relativni pokazatelji, u depopulaciji prevladavaju gradovi s istoka Hrvatske. Na vrhu je Vukovar jer je u zadnjem desetljeću izgubio petinu stanovništva, unatoč velikim ulaganjima države u revitalizaciju.
Pročitajte i ovo
Među najvećim gubitnicima nalaze se još tri slavonska grada (Požega, Slavonski Brod i Đakovo). Demografska katastrofa pogodila je i najveće gradove Sisačko-moslavačke županije. Gubitak sličan vukovarskom pretrpjela je Petrinja, a više od 10 posto stanovništva izgubili su Sisak i Kutina.
U Sisačko-moslavačkoj županiji nalaze se i neslavni rekorderi po depopulaciji. Gradići Glina i Hrvatska Kostajnica, smješteni u demografski opustošenoj Banovini, u promatranom razdoblju izgubili su gotovo trećinu stanovništva, prenosi Tportal.
