Ilustracija (Foto: Guliver/Thinkstock)
Ilustracija (Foto: Guliver/Thinkstock)

U pregovaračku poziciju EU-a integrirano je pet zahtjeva Hrvatske, među kojima je i onaj prema kojem Srbija neće moći sudski goniti hrvatske branitelje.


Srbija u ponedjeljak u Bruxellesu na Međuvladinoj konferenciji otvara poglavlje 23 o pravosuđu i temeljnim pravima, a u pregovaračku poziciju EU-a integrirano je pet zahtjeva Hrvatske, među kojima je i da Srbija mora izbjegavati sukobe nadležnosti pravosuđa, što znači da neće moći sudski goniti hrvatske branitelje, izjavio je visoki izvor u ministarstvu vanjskih i europskih poslova.

Hrvatska sada, pojasnio je isti izvor, u tom europskom dokumentu - pregovaračkoj poziciji - ima uporište za suspenziju zakona o univerzalnoj jurisdikciji i to postaje jedna od obveza Srbije prema Europskoj uniji.

"Srbija mora izbjegavati sukobe nadležnosti pravosuđa (...) mora preispitati svoje zakonodavstvo, a spomenuti zakon bi s današnjim danom de facto trebao biti suspendiran", tvrdi izvor u ministarstvu i poručuje da Beograd "neće suditi našim braniteljima".

"Bez ispunjenja te obveze Srbija neće moći u EU. Hrvatska to neće dopustiti", kazao je izvor u ministarstvu.

Uz suspenziju zakona o univerzalnoj jurisdikciji, Srbija bi usvajanjem tog europskog pregovaračkog okvira trebala osigurati prava žrtvama rata, uključujući i plaćanje odštete, u potpunosti sudjelovati sa susjednim državama u rješavanju problema nestalih osoba, surađivati s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Den Haagu te prihvatiti sve odluke i presude haškog tribunala i provoditi svoj postojeći pravni okvir koji se tiče prava manjina.

Što se suradnje s Haškim sudom tiče, predsjednik ICTY-a Carmel Agius i glavni tužitelj Serge Brammertz su početkom lipnja izrazili žaljenje što je "Srbija skrenula s puta pune suradnje sa Sudom".

Viši sud u Beogradu je sredinom svibnja donio rješenje da nisu ispunjeni svi uvjeti za uhićenje Petra Jojića, Vjerice Radete i Jove Ostojića, optuženih da su utjecali na svjedoke u postupku protiv Vojislava Šešelja, čije izručenje Haški sud traži već godinu i pol dana. Šešelj još uvijek nije izručen Sudu, a spomenuta trojica nastavljaju obnašati dužnosti zastupnika u srbijanskoj Narodnoj skupštini.

Provođenje obveza iz zajedničkog europskog pregovaračkog stajalište jedini je put napretka Srbije prema EU, ističe izvor i dodaje da "ako bi Srbija odlučila nepoštivati mjerila, neće napredovati".

"Tu ćemo onda biti tvrdi", kazao je isti izvor, dodajući da Hrvatska pritom nikako nema namjeru "nastupati trijumfalistički".

"Provedba obveza, tj. europeizacija Srbije pomoći će u stvaranju zdravih temelja za dugoročno poboljšanje odnosa Hrvatske i Srbije", pojašnjava izvor u MVEP-u i podsjeća da je europski put Srbije u interesu Hrvatske.

Evaluacija provođenja obveza Srbije radila bi se svakih šest mjeseci. (Hina)