SLAPP tužbe su neutemeljene tužbe pokrenute s pozicije moći radi zastrašivanje i utišavanje kritičkih glasova u društvu o pitanjima od javnog interesa, a žrtve takvih tužbi najčešće su novinari i mediji.
Vijeće Europske unije usvojilo je početkom lipnja zajedničko stajalište o Anti-SLAPP direktivi. Nova regulativa, koji je Europska komisija predložila 2022., namijenjena je rješavanju rastućeg problema strateških tužbi usmjerenih na novinare, aktiviste i druge javne kritičke glasove diljem Europe.
Novinarske organizacije: Daleko od izvornog cilja zakona
No, Europska federacija novinara (EFJ) smatra da tekst, koji je znatno ''razvodnjen'', daleko zaostaje za izvornim ciljem zakona o zaštiti novinara i prava na informaciju u EU. Slično je reagirao i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) koji je otvorenim pismom izrazio razočaranje Općim pristupom koji je usvojilo Vijeće Europske unije.
''Ovim stavom Vijeće čini korak unatrag u borbi protiv sve češćeg korištenja neutemeljenih i zlouporabnih sudskih postupaka značajno razvodnjavajući ključne odredbe u izvornom tekstu'' ističu u SNH kojem je, kao i Europskoj federaciji novinara, na čelu Maja Sever.
Novinarske organizacije pritom navode i tri velika nedostatka zbog kojih se ne uspijeva pružiti učinkovit i adekvatan ''zaštitni'' okvir za novinare i medijske kuće. Ističu da se ograničivanjem područja primjene direktive na čiste ''prekogranične'' slučajeve, odnosno slučajeve u kojima se kazneni progon odvija u drugoj državi članici EU-a, izostavlja većina SLAPP tužbi iz područja primjene direktive.
Dodaju i da istraživanja pokazuju da se otprilike 90 posto slučajeva SLAPP-a u Europi pokreće u istoj jurisdikciji u kojoj njihova ''meta'' ima prebivalište. Kao drugi nedostatak navode vrlo restriktivnu definiciju “očigledno neutemeljenih slučajeva” što značajno slabi ključni mehanizam ranog odbacivanja tužbe i smanjuje zaštitu dostupnu ''meti'' te zaključno - brisanje odredbe o naknadi štete za one koji su bili meta SLAPP tužbi.
Pročitajte i ovo
''Ove odredbe daleko su od izvornog cilja zakona, a to je zaštita novinara, branitelja ljudskih prava i konačno prava na informacije u Europskoj uniji'', zaključuju u SNH. Stoga, pozivaju i nadležne institucije da ''rade na zakonodavstvu koje će učinkovito zaštititi novinare, branitelje ljudskih prava i druge sudionike u javnosti od SLAPP-ova''.
Ministarstvo: Neupitna i jasna podrška neovisnom novinarstvu
S druge strane, otvoreno pismo SNH-a za Hinu je komentiralo i Ministarstvo kulture i medija. ''Treba jasno reći da nema mjesta za takve optužbe što se Hrvatske tiče. Jer, najavili smo da ćemo bez obzira na konačni tekst direktive, koja se odnosi na prekogranične slučajeve, odredbe o ranom prepoznavanju i odbacivanju SLAPP tužbi uključiti u naš novi zakon o medijima'', ističu u ministarstvu.
U prilog tome, navode konkretne korake koje su dosad poduzeli, uključujući niz održanih javnih edukativnih radionica za suce te isto tako jasno isticanje da odredbe za sprječavanje SLAPP tužbi ugrađuju u nacionalno zakonodavstvo, kao i krovni strateški akt, Nacionalni plan razvoja kulture i medija od 2023. do 2027. u čijoj izradi su sudjelovali i predstavnici HND-a i SNH i brojni drugi stručni dionici iz medijskog sektora i akademske zajednice.
''Samim time jasna je naša neupitna i jasna podrška neovisnom novinarstvu i jačanju zaštite slobodnog rada svih novinarki i novinara'', ističu u ministarstvu. Dodaju i kako su se problematikom SLAPP tužbi sustavno počeli baviti sredinom 2021. kada je i osnovana stručna radna skupina radi oblikovanja politike suzbijanja SLAPP tužbi i to ne čekajući prijedlog direktive koji je objavljen u travnju 2022.
''Budući da u prijedlogu direktive stoji da nijedna država članica nema posebne zaštitne mjere protiv takvih postupaka, a samo nekoliko njih razmatra uvođenje posebnih mjera te da ne postoje ni pravila za rješavanje SLAPP-a na razini EU-a, može se konstatirati da će Hrvatska uvođenjem mehanizma za rano prepoznavanje i odbacivanje SLAPP tužbi u Nacionalni plan razvoja kulture i medija od 2023. do 2027. te implementacijom u novom zakonu o medijima, čije je donošenje u planu ove godine, biti jedna od prvih u EU s u konkretnim zaštitnim mjerama protiv SLAPP tužbi'', pojašnjavanju u ministarstvu.
Sve tužbe protiv medija ne mogu se smatrati SLAPP tužbama
Na pitanja o broju SLAPP tužbi protiv hrvatskih medija i novinara u usporedbi s takvim tužbama u državama EU, odnosno je li problem SLAPP tužbi u Hrvatskoj izraženiji nego drugdje u Europi, a kako to ističu u Hrvatskom novinarskom društvu, u ministarstvu navode da još nema konkretnih podataka.
''Službeno istraživanje o broju SLAPP tužbi u Europskoj uniji pa tako niti u Hrvatskoj nije provedeno i kako uvijek ističu pravni stručnjaci, a što je konstatirano i u iznesenoj sumnji potpredsjednice EK Věre Jourové, sve tužbe protiv medija ne mogu se smatrati SLAPP tužbama te njihovo izdvajanje tek predstoji na razini cijele EU.
Pročitajte i ovo
Trenutačno jedino komparativno istraživanje o broju SLAPP tužbi u Europi provelo je i objavilo CASE novinarsko udruženje (Coalition Against SLAPPs in Europe) i u javno objavljenom izvješću iz ožujka 2022. izvijestili su da su u Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2021. prema njihovim procjenama, podnesene ukupno 33 SLAPP tužbe'', ističu u ministarstvu.
Prema tom istraživanju više SLAPP-ova nego u Hrvatskoj bilježi se u Malti (42), Sloveniji (41), Bosni i Hercegovini (40), Poljskoj (119) te Francuskoj (50), a prisutne su i u svim drugim zemljama.
''Ministarstvu pravosuđa i uprave koje je nadležno za prijedlog direktive EK, putem sustava eSpisa izvršilo je pregled sudskih predmeta u parničnim i kaznenim postupcima u kojima su okrivljenici novinari i medijske kuće. Tim pregledom utvrđeno je da bi se od ukupnog broja predmeta u 2021. i 2022. na SLAPP tužbe moglo odnositi 68 parničnih i 11 kaznenih predmeta, ukupno njih 79'', pojašnjavaju u ministarstvu.
Pritom posebno ističu suradnju sa sucima u sklopu stručnih sastanaka, okruglog stola i javne rasprave, te edukacijskih radionica u Zagrebu, a zatim i u svim drugim regionalnim centrima Pravosudne akademije u Hrvatskoj, odnosno, u Splitu, Osijeku, Varaždinu i posljednje održane u Rijeci.
Cilj da neosnovane i zlonamjerne tužbe budu rano prepoznate i odbačene
''Možemo konstatirati da smo okupili oko 50-ak sudaca županijskih i općinskih razina sudova iz cijele Hrvatske, uključivši niz predsjednika tih sudova, koji su intenzivno i aktivno sudjelovali u raspravama na našim radionicama. Tu su bili i suci Vrhovnoga suda, stručnjaci – profesori prava te predstavnici HND-a i SNH, niz urednika, novinara i nakladnika, odvjetnika, zaposlenika Ureda pučke pravobraniteljice, Ministarstva pravosuđa i uprave'', kažu u ministarstvu.
Zaključuju kako su zajedničke ocjene uvijek bile da se ide u dobrom smjeru te da je uz edukaciju i specijalizaciju sudaca koji, kako su i sami istaknuli, nedovoljno poznaju način rada medija, važno i ujednačavanje sudske prakse.
Na upit je li u sklopu održanih radionica raspravljano i o slučaju osječkog suca Zvonka Vrbana, proglašenog najvećim ''pravosudnim bullyjem'' u Europi u izboru CASE-a, a što je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko ocijenio ''još jednim dokazom da smo najgori u Europi po tužbama moćnika protiv novinara i medija'', u Ministarstvu su odgovorili da u sklopu radionica ne raspravljaju o konkretnim slučajevima.
Pročitajte i ovo
"No predstavnici Sindikata novinara i HND-a u svojim prezentacijama uvijek navode konkretne primjere, odnosno probleme iz prakse na koje nailaze kolege novinari protiv kojih su podnesene tužbe, tako da je to uvijek dobar uvid i bolje upoznavanje s načinom rada medija i svim prisutnim sucima''. Dodaju i kako predavači - profesori prava u svojim izlaganjima upozoravaju na mjere koje već u postojećem zakonodavstvu stoje na raspolaganju sudovima za sprječavanje SLAPP-a.
''Cilj nam je da takve neosnovane i zlonamjerne tužbe budu rano prepoznate i odbačene, kako bi novinari mogli slobodno i neometano istraživati sve teme od javnog interesa'', zaključuju u ministarstvu kulture i medija.
