U četvrtom je tromjesečju prošle godine hrvatsko gospodarstvo zabilježilo međugodišnji pad BDP-a od 0,4 posto. Kako raspoloživi podaci za prvo tromjesečje 2012. ukazuju na dodatno usporavanje aktivnosti, čini se da je hrvatsko gospodarstvo ponovno ušlo u recesiju.
Ekonomski institut, Zagreb je stoga revidirao svoju raniju prognozu kretanja BDP-a te sada procjenjuje da će se BDP u 2012. godini smanjiti za oko 1,0 posto, stoji u priopćenju Ekonomskog instituta. Nešto povoljnija kretanja u zemljama eurozone i prvi efekti poduzetih reformi u domaćem gospodarstvu trebali bi omogućiti blagi oporavak u 2013. uz rast BDP-a od 1,2 posto.
>> Linić: Računi za plin će biti veći i za 100 kuna!
"Raspoloživi mjesečni pokazatelji o kretanjima u realnom sektoru početkom ove godine ukazuju na daljnje smanjenje aktivnosti (izvoz, industrijska proizvodnja, trgovina na malo, građevinarstvo). Povrh toga stopa nezaposlenosti je osjetno povećana. Na temelju tih podataka procjenjuje se da je u prvom tromjesečju ove godine ostvaren pad BDP-a te je time hrvatsko gospodarstvo ušlo u novu recesiju nakon kratkotrajnog oporavka sredinom prošle godine. Zapravo, može se reći da ovime hrvatsko gospodarstvo ulazi u četvrtu uzastopnu godinu smanjenja gospodarske aktivnosti", priopćili su iz Ekonomskog instituta.
Prognoze Ekonomskog instituta, Zagreb navedene u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly ukazuju da bi u ovoj godini moglo doći do pada ukupne aktivnosti od 1,0 posto dok se blagi oporavak uz rast BDP-a od 1,2 posto očekuje sljedeće godine. Smanjenje zaposlenosti, pad raspoloživog dohotka zajedno s negativnim raspoloženjem potrošača i višim cijenama zbog porasta stope PDV-a mogli bi dodatno smanjiti realnu potrošnju stanovništva. Očekuje se i osjetno smanjenje državne potrošnje. Investicije bi i u ovoj godini mogle zabilježiti pad. No, za razliku od prognoze od prije tri mjeseca kada se očekivao pad od 2,0 posto, sada se očekuje nešto blaži pad (1,1 posto) zbog najavljenih investicija u javnom sektoru. Do njihovog oporavka ove godine još uvijek neće doći jer je za pripremu i provođenje najavljenih projekata potrebno određeno vrijeme. Investicije bi trebale značajnije ojačati iduće godine uz rast od 3,5 posto.
Poboljšanje tek 2013.
Inflacija će nešto porasti zbog promjena u poreznom sustavu, rasta cijena goriva kao i administrativno određenih cijena struje, plina, vode i gradskog prijevoza te bi se ove i iduće godine mogla zadržati na oko 2,5 posto. Na tržištu rada ove se godine očekuje nastavak negativnih trendova usprkos najavljenim mjerama aktivne politike zapošljavanja. Stopa nezaposlenosti mogla bi na razini prosjeka godine iznositi 18,3 posto, što je više od prošlogodišnjih 17,8 posto. Ako se ostvari prognozirani rast BDP-a u 2013., to bi moglo dovesti do poboljšanja situacije na tržištu rada i smanjivanja nezaposlenosti.
Analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb posebno naglašavaju neizvjesnosti i rizike povezane uz navedene projekcije. Povećanje stupnja nestabilnosti ekonomija eurozone moglo bi ugroziti i izglede oporavka hrvatskog gospodarstva. Značajne nepoznanice postoje oko dinamike i dubine strukturnih reformi nove Vlade. Njihovo izbjegavanje ili odgađanje imalo bi nepovoljne dugoročne učinke na gospodarstvo.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
