U Hrvatskoj ima sve više doktora znanosti. Sveukupno ih ima čak 9645, a prošloj godini do doktorata je došlo njih 680. Provjerili smo s koliko se godina najčešće doktorira u Hrvatskoj i na kojim fakultetima.

Galerija Tana Tandarić, asistentica na Institutu Ruđer Bošković - 1 Tana Tandarić, asistentica na Institutu Ruđer Bošković - 2 Promocija doktora znanosti - 1 +0 Promocija doktora znanosti - 2

Nakon mnogobrojnih sati provedenih uz knjigu i na računalu u protekle tri godine Tana Tandarić, asistentica na Institutu Ruđer Bošković, korak je do titule doktorice znanosti. Istražuje enzim koji je bitan u liječenju Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.

Vezani članci Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagreb - 4 Damir Boras: "Nitko me nije spriječio u dodjeli doktorata Bandiću. To je još u postupku" Kolinda Grabar-Kitarović (Foto: Marko Lukunic/PIXSELL) Grabar-Kitarović: "Ovakve insinuacije su pokušaj političke diskreditacije, spremna sam javno objaviti nacrt doktorata"

"Istražujem na koji način rade postojeći lijekovi da bismo jednog dana stvorili neke nove koji bi bili učinkovitiji. Doktorat sam upisala jer volim kemiju, volim znanost i ne mogu zamisliti da radim išta drugo osim toga", rekla je Tana.

Prošle godine bilo je 680 doktorata. Žene čine 55 posto doktoranada te imaju većinom između 30 i 34 godine, a najveći broj doktorskih disertacija je iz područja biomedicine i zdravstva.

Jasmina Havranek, ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje, smatra kako su doktorski studiji završetak, "krema obrazovanja" i moraju biti na vrlo visokoj poziciji.

"Doktorat se najčešće piše sedam godina, a na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu taj se proces ipak ubrzava jer se regrutiraju studenti koji već imaju nacrt doktorskog istraživanja, imaju dogovorene mentore, jednog ili više", objasnila je Karmela Barišić s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu.

Najveći broja doktora znanosti stvara zagrebačko sveučilište. Svake godine gotovo dvije trećine doktora stiže iz Zagreba, a Damir Boras, zagrebački rektor, već godinama upozorava na to da su potrebna veća ulaganja u znanost.

"Sad se vidi tko radi: mladi ljudi koji su završili vrhunske fakultete i možda nisu doktori znanosti ili najbolji biznismeni, ali upravo biznismeni zapošljavaju te mlade ljude s doktoratom", rekao je Boras.

Školovanje jednog takvog stručnjaka najčešće plaća on sam. No da bi se ulaganje u znanje isplatilo, i država treba spriječiti odljev mozgova i one najbolje znati zadržati u državi.

Osim onih koji do te titule dolaze znanjem, postoje i počasni doktorati koji se dodjeljuju osobama od iznimnog ugleda koje su svojim radom pridonijele napretku Sveučilišta te hrvatskoj znanosti i kulturi.

"Moram reći da svaki počasni doktorat mora biti takav da svima bude jasno zašto je netko dobio. Sveučilište u Zagrebu daje počasne doktorate za zasluge Sveučilištu, a ne za stvari koje nisu u ingerenciji Sveučilišta", rekao je Boras.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju