Hrvatska će imati 12 zastupnika u EP

Europski parlament je započeo delikatan posao dogovaranja raspodjele zastupničkih mjesta između zemalja članica za sljedeći saziv od 2009. do 2014. godine. 

Pročitajte i ovo Rasprava u Saboru U pozadini samohvale: "Ova Vlada nije stvorila sustav u kojem se isplati raditi, proizvoditi i ostati u Hrvatskoj" "pseudoskijaši" Burno u Saboru! Raspudić prozvao šefa SDP-a zbog jakne: "I vi ste snimljeni u famoznoj pavlekici"

tri vijesti o kojima se priča NAPETOSTI NA BALTIKU Francuski lovci presreli 11 ruskih zrakoplova priča provjerenog Internet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..." Nepojmljivo Strahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?"

Europsko vijeće je na summitu u lipnju zatražilo od Europskog parlamenta da do listopada pripremi prijedlog raspodjele
mjesta, kako bi se o njemu moglo odlučivati zajedno s tekstom novog reformskog ugovora. 

Portugalsko predsjedništvo očekuje da zemlje članice EU-a o tome odlučuju na summitu u Lisabonu 18. i 19. listopada.

Dvojica izvjestitelja, francuski zastupnik Alain Lamassoure iz redova Europske pučke stranke (EPP-ED) i njegov rumunjski kolega Adrian Severin iz Stranke europskih socijalista (PES) pripremili su prijedlog raspodjele o kojem je prošli tjedan raspravljao Odbor za ustavna pitanja. 

Isti odbor će o tome prijedlogu, zajedno s amandmanima koji
se mogu podnijeti do 18. rujna, raspravljati i glasovati 1. i 2.
listopada, a na kraju će o se tome glasovati na plenarnoj sjednici Parlamenta 11. listopada u Bruxellesu.

Prijedlog dvojice izvijestitelja morao se kretati unutar okvira koje su zadali čelnici zemalja članica na lipanjskom summitu - to znači da ukupan broj zastupnika bude 750 (trenutačno ih je 785), da najveći broj zastupnika za najmnogoljudniju zemlju članicu bude 96 (sada je 99), a da minimalni broj zastupnika iz najmanje zemlje bude 6 (sada je 5). 

Kada dođe do novog proširenja EU-a neće se raditi nova
preraspodjela mjesta, nego će se broj od 750 zastupnika privremeno povećati za onoliko koliko će nova članica dobiti mjesta. 

Hrvatska, kao sigurna 28. članica, može računati na 12 mjesta, koliko se predlaže za Irsku, koja je Hrvatskoj najbliža po broju stanovnika. 

Irska prema podacima Eurostata iz 2006. godine ima 4,209 milijuna stanovnika, a Hrvatska, prema popisu iz 2001.godine 4,437 milijuna stanovnika. 

Nakon isteka mandata sljedećeg saziva Parlamenta 2014.
godine, radila bi se nova preraspodjela kako bi se ukupan broj zastupnika ponovno vratio na 750.

Unutar zadanih okvira, prijedlog raspodjele napravljen je prema načelu "degresivne proporcionalnosti", dakle, što je veći broj stanovnika u nekoj zemlji, jedan zastupnik predstavlja to veći broj građana. 

Tako bi jedan zastupnik iz najmnogoljudnije Njemačke
predstavljao 832.707 stanovnika, iz najmanje Malte samo 80.800 stanovnika.

Europski je parlament nakon proširenja iz 2004. godine imao 732 zastupnika. 

Ulaskom Bugarske i Rumunjske taj se broj privremeno
povećao na 785. 

Prema Ugovoru iz Nice broj zastupnika od 2009. treba
biti 736, a novi reformski ugovor koji bi, bude li sve po planu,
trebao stupiti na snagu do izbora za Europski parlament u lipnju 2009. propisuje 750.

Prema prijedlogu novog reformskog ugovora, trebalo bi biti 14
zastupnika više u odnosu na odredbe iz Nice. 

Kada se tome pridoda 3 zastupnička mjesta koja se oduzimaju Njemačkoj (s 99 na 96) te oduzme jedno mjesto koje će dodatno dobiti Malta (s 5 na 6), dobije se 16
dodatnih mjesta koje treba rasporediti. 

Budući da je broj dodatnih mjesta manji od broja zemalja članica, postoji opasnost da se u predstojećih mjesec dana započne s neprincipijelnim cjenkanjem.

Prema prijedlogu Lamassourea i Severina, od 16 mjesta, najviše, četiri mjesta, dobila bi Španjolska, koja bi tako imala 54 zastupnika. 

Predlagači to obrazlažu činjenicom da je Španjolska u sadašnjem sazivu podzastupljena. 

Po dva mjesta dobile bi Francuska (sa 72 na 74),
Švedska (s 18 na 20), Austrija (17 na 19), a po jedno mjesto dobile bi Velika Britanija (sa 72 na 73), Poljska (s 50 na 51), Nizozemska (s 25 na 26), Bugarska (17 na 18), Latvija (8 na 9) i Slovenija (sa 7 na 8). 

Malta koja je sada ima pet zastupnika, dobila bi još jednog, a
Njemačka bi izgubila tri mjesta, s 99 na 96. 

Sve ostale zemlje imali bi isti broj zastupnika kao i prema Ugovoru iz Nice.

Nastojeći preduhitriti moguće cjenkanje, Lamassoure je pozvao sve one koji misle podnijeti amandman tražeći veći broj zastupnika, "neka odmah kažu kojoj zemlji treba oduzeti da bi se zadovoljio njihov zahtjev".