Godine financijske krize građane su naučile racionalnijem trošenju novca. 'Kad imate gotovinu onda je jednostavno, koliko imate toliko potrošite, a ono malu razliku koju otplaćujete kartice i kredite to planirate u kućni proračun za sljedeće razdoblje', tvrdi Mirko Popović.
Pročitajte i ovo
'Znam gornju granicu do koje smijem ići. Nikada nisam ušao u minus, nikada nisam uzeo kredit. Znači znam vrh do kojem smijem doći', dodao je Ignac Husnik.
Pokazuje to i statistika HNB-a. U posljednjih 14 mjeseci kartice su se peglale za 300 milijuna kuna manje. 'Na kartice se kupuje isključivo na rate, one dobre trajne vrijednosti, a ono što je svakodnevno ide u gotovini', kaže Mirko.
>> Manje 'peglamo' kartice: 300 milijuna kuna manje kredita
Manje se kupuju i automobili pa su banke plasirale oko milijardu i 800 milijuna kuna manje kredita za tu namjenu. 'Mislim da je uzrok tome zapravo i činjenica da su banke postale jako restriktivne u odobravanju kredita', tvrdi Roman Rinkovac, financijski analitičar.
No najveći uzroci su naravno kriza i nezaposlenost. 'Sada u vremenu gubitka poslova, straha od gubitka posla ili pronalaska novog, strepnje od daljnjeg rasta cijena ljudi se puno opreznije zadužuju', tvrdi Krešimir Sever, predsjednik HND-a.
Uz sve slabiju potrošnju teško se izlazi iz krize. 'Ako me pitate da li se treba dalje tako nastaviti, da li bi i dalje trebali ići u tom smjeru ne, mislim da potrošnju treba poticati', dodao je Rinkovec. No potaknuti je mogu samo nova radna mjesta i rast plaća.
