Izdaci za potrošnju u 2022. godini iznosili su u prosjeku 110.446 kuna po kućanstvu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. 2019. godine potrošnja kućanstva iznosila je 93.522 kune.
Na hranu i bezalkoholna pića u 2019. godini trošili smo 24.538 kuna, odnosno, udio u potrošnji kućanstva iznosio je 26,2, dok je ta brojka u 2022. godini iznosila visokih 27 posto.
U odnosu na prethodnu anketu, provedenu 2017., potrošnja prosječnog kućanstva u 2019. godini povećana je za gotovo 11 tisuća kuna ili 13,3 posto.
U odnosu na 2019. godinu, podaci za 2022. godinu svjedoče da nam je u toj pandemijskoj godini trebalo mjesečno za visokih 18 posto više nego što nam je za iste usluge i robe trebalo u 2019. godini.
Pojednostavljeno, Hrvati su ogroman dio plaće izdvajali za hranu, iz godine u godinu sve više i više. Što je bogatija zemlja, to je manji udio koji izdvaja za hranu.
Evo kakvo je stanje dalje na ljestvici i na što smo izdvajali najviše novca.
Nakon hrane i bezalkoholnih pića, najveći udio, prema skupinama izdataka, imaju izdaci za Prijevoz, 15,5%, te izdaci za Stanovanje, vodu, električnu energiju, plin i ostala goriva, 14,5%.
Izdaci za Odjeću i obuću imaju udio od 7,2%, za Informacije i komunikacije 6,3%, a za Namještaj, kućansku opremu i redovito održavanje kućanstva 6,2%. Sve ostale skupine izdataka u ukupnim izdacima kućanstva sudjeluju s udjelima manjima od 5,0%.
Osim što ogroman novac izdvajamo za hranu, ni podaci o inflaciji ne idu nam u prilog.
U travnju je godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila 2,4 posto, kao i u ožujku. U istom mjesecu prošle godine dosezala je čak sedam posto.
Hrvatska uz Belgiju
Po inflaciji, najgora je Belgija, a onda Hrvatska. Iako smo mi najgori bili u ožujku.
Cijene u Belgiji, porasle su za 4,9 posto. Slijedi Hrvatska s rastom potrošačkih cijena u travnju za 4,7 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U ožujku uvećane su za 4,9 posto, najsnažnije u eurozoni.
Bloomberg Adria objavio je graf prema kojem je vidljivo da se Hrvatska u ožujku našla na samom vrhu po rastu cijena.
Podaci za ožujak
HNB očekuje kako će narednih mjeseci doći do usporavanja inflacije, no mnogi prognoziraju da to neće biti tako zbog nadolazeće turističke sezone.
Ministar financija Marko Primorac rekao je da se dio razloga visokoj inflaciji može tražiti u rastu cijena usluga, odnosno turističkoj predsezoni te je dodao kako ga ne bi čudilo da se isto ponovi na ljeto.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever komentirao je za DNEVNIK.hr najnovije podatke o inflaciji i visok udio koji izdvajamo za hranu.
"U Hrvatskoj definitivno ne teče med i mlijeko, a mi doista jesmo umjetnici u preživljavanju koliko god se netko trudio objašnjavati da su plaće izdašno rasle. To je točno, no s druge strane imamo više od 800.000 ljudi koji radi za jako mali novac. Cijene hrane su nam neprihvatljivo visoke i to iz razloga koji je nama nedokučiv.
Mi smo dugo u cijenama hrane bili ispod prosjeka Europske Unije. 2021. godine smo se izjednačili, no i onda smo već imali izdašna povećanja cijene kruha i tako su redom dizali i drugi, pa smo već krajem 2022. godine izašli na prosjek EU, a onda smo vrlo brzo to prestigli.
I sada imamo cijenu hrane koja je iznad prosjeka EU-a. Važno je napomenuti da nemamo dovoljno proizvodnje, uvozimo, a uvozimo iz zemalja u kojima je ta hrana jeftinija nego kod nas nakon što su je dovezli.
Netko na tome očito dobro zarađuje i dobro nas dere", ističe Sever.
Na hranu i bezalkoholna pića u 2019. godini trošili smo 24.538 kune, odnosno, udio u potrošnji kućanstva iznosio je 26,2, dok je ta brojka u 2022. godini iznosila 27 posto. Razvijenije zemlje imaju taj prosjek od 12 i 14 posto, neke i 10 posto, a mi smo na 27 posto.
Što je zemlja bogatiji udio u potrošnji kućanstva koji se izdvaja za hranu je manji.
"Iz toga se isto vidi siromaštvo jedne zemlje, a Hrvatska je siromašna. No važno je istaknuti ovih 27 posto, a tu još dodajemo i troškove za stanovanje. To je jednostavno neprihvatljivo. Kada gledamo zadnjih godina, hrana je poskupjela nekih 40 posto. To je ogromno poskupljenje i to je ogroman udar. Svi podaci govore o tome da smo mi siromašni", rekao nam je zaključno Sever.
Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje
Iako nam je hrana skupa, može nas tješiti to što je Hrvatska u skupini zemalja u Europi s najnižim cijenama pline i struje, znatno nižim od europskog prosjeka. Barem nešto.
