Što će biti s vašim minusom, dopuštenim i prešutnim. Svi koji imaju prešutni minus dobit će mogućnost za manje kamate. Onima koji nisu u mogućnosti vraćati minus, banke su dužne osigurati da sve vrate u dvanaest mjeseci. Naime, HNB prešutne minuse želi staviti pod kontrolu, a dosadašnje ponašanje banaka smatra nezakonitim.

Galerija


Naš sugovornik ima velika očekivanja oko reguliranja dopuštenih i prešutnih minusa. "To je gotovo kao pljačka, trideset posto su uzimali, a prešutno je. Treba regulirati to i banke trebaju povesti računa o tome jer ovo je gadno", kazao je Branko.

Vezani članci Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Može li država obuzdati banke zbog minusa i zašto one većinom pronalaze rupu u zakonu? "Središnja banka ovo je trebala znati ranije" Mogu li građani bez minusa? Banke na njima zgrću milijarde: Izračunali smo može li prosječna hrvatska obitelj uopće živjeti bez minusa

Središnja banka prije zabrane bankama daje nekoliko mjeseci da jednostavno ukinu prešutne kredite.

"To znači da bi se nove odredbe kojima bi se detaljnije definirala prešutna prekoračenja primjenjivale samo na nove ugovore o tekućem računu ako bi banke po tim računima odobravale prešutna, a ne dopuštena prekoračenja", stoji u priopćenju HNB-a.

Gadno je bilo i 2013. Slavko Linić banke je obuzdao u davanju minusa. Dopušten je iznos veličine plaće. "Smatram da država treba regulirati i visinu dopuštenog prekoračenja, ali i kamata", poručio je.

Ali banke su našle put da iznimka kao prešutni minus bude pravilo.

No iz Hrvatske udruge banaka druga priča.

"Prešutno prekoračenje je fleksibilan proizvod namijenjen onima koji dodatne izvore sredstava trebaju u vrlo kratkom roku i uz minimalne procedure, zbog čega je skuplji u odnosu na druge vrste kredita. Banke podržavaju sve inicijative koje omogućavaju sustav zaštite potrošača i dodatno sprečavanje prekomjernog zaduživanja te će nastaviti postupati u skladu sa zakonskim propisima", napisali su.

Goran Aleksić dobio je borbu protiv banaka u slučaju švicarac. Sada ih opet krivi da love u mutnom. "Potrošač mora biti u potpunosti informiran o svakom proizvodu. Banke im sve moraju reći", rekao je Aleksić reporteru Dnevnika Nove TV Mislavu Bagi.

Predviđa da će u mjesecima koji dolaze banke samo gasiti svoju ponudu prešutnih minusa. Sumnja i u to da će građani pokušati s tužbama. Banke su u toj sivoj zoni u nekoliko godina od građana dodatno zaradile nekoliko stotina milijuna kuna. Bivši ministar Slavko Linić misli da bi osobni stečaj bio rješenje, ali da i banke snose odgovornost.

"Ako je banka vjerovala nekome, onda nije u redu da ta osoba plati za svoju neodgovornost i da plati zato što možda nije svjesna financijskog opterećenja", objašnjava.

Pravi problem Hrvata je što žive na kredit desetljećima. Minusi, gotovinski nenamjenski krediti, samo da se troši. Ali to netko mora i vraćati. "Ja mislim da ne može doći do otrežnjenja, građani su naučili kupovati na kredit", zaključio je ekonomski stručnjak Damir Novotny.

I nema tog guvernera, ministra i premijera koji će to promijeniti. Za sada.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju