Klimatske promjene više nisu floskula, sada ih živimo: Meteorolog objasnio kako ćemo platiti uništavanje oceana, atmosfere i kopna

Klimatske promjene više nisu floskula. Sada ih živimo! Kako smo se doveli u tu situaciju objasnio je meteorolog Dnevnika Nove TV Ivan Čačić.

''Nedvojbeno je da je čovjek svojim aktivnostima zagrijao atmosferu, ocean i kopno. U posljednjih pola stoljeća zbog tih se aktivnosti globalna razina CO2 – utrostručila. Upravo zbog toga se globalno, i lokalno, događaju brze promjene u atmosferi, oceanu, kriosferi, odnosno zamrznutom dijelu zemljine površine, i biosferi, što je bez presedana u odnosu na mnoga stoljeća pa i tisućljeća.

Vrućine su postale sve učestalije, dok su hladni događaji sve rjeđi. Tako je 90 posto vjerojatno da će barem jedna godina do 2025. postati najtoplija u povijesti'', kaže.

Jedna od najgorih prirodnih katastofa

Pitanje je i što to znači za poljoprivredu.

''Poljoprivreda je izuzetno vezana u klimu i hidrološke prilike. Suša je jedna od najtežih posljedica za koju se kraja stoljeća očekuje da će joj do kraja stoljeća biti izloženo više od dvije milijarde ljudi. Suša i nestašica vode međusobno su povezani fenomeni koji mogu pokrenuti velike nesreće, kao što je glad'', objasnio je Čačić.

Pročitajte i ovo Sve se plaća Zabilježili vremenske ekstreme koji jasno pokazuju da ljudi nemaju šanse u dvoboju s prirodom

Kada je riječ o projekcijama za Hrvatsku, Čačić kaže da otkrivaju rizike od suše i nedostatak vode u istočnim i južnim predjelima.

Agronomi pojašnjavaju da se bilje, nakon sjetve i gnojenja u razdobljima duge suše bez navodnjavanja, ne razvija i ne crpi gnojivo. Ako ta suša potraje, najčešće je prekinu velike bujične kiše. Enormne količine vode prodiru u tlo i postupno spuštaju neiskorišteno gnojivo te se zagađuju podzemne vode koje su pak vrlo skupe.

Nesigurnost opskrbe vodom globalno gospodarstvo košta enorman novac. Do 500 milijardi dolara godišnje! U 2019. godini varijabilnost klime i ekstremni vremenski događaji utjecali su na pothranjenost 9% svjetskog stanovništva.

Predviđa se da je za dostatnu poljoprovrednu proizvodnju do 2050. potrebno dodatnih 593 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta što je površina gotovo dvostruko veća od Indije.

S druge strane, godišnje se izgubi ili rasipa jedna trećina sve proizvedene hrane. To je ekvivalent 1,3 milijarde tona hrane koje pripada prostoru od 1,4 milijarde hektara, što predstavlja površinu veću od Kanade i Indije zajedno i blizu je 30% svjetske površine poljoprivrednog zemljišta.

Izvješće IPCC-a otkriva da ograničavanje zagrijavanja na 1,5 stupnja neće biti jeftino. Do 2035. to zahtjeva godišnje ulaganje u energetski sustav od oko 2,4 bilijuna dolara.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr