Australija je prva država u svijetu koja je mlađima od 16 godina zabranila pristup društvenim mrežama, uključujući Facebook, Snapchat, TikTok i YouTube.
Nakon što je to Australija učinila potkraj prošle godine, sada i države poput Francuske i Velike Britanije razmatraju zabranu društvenih mreža za djecu i dio tinejdžera.
Pobornici zabrane upozoravaju da je zbog pogoršanja mentalnog zdravlja među mladima potrebno hitno djelovanje, dok drugi tvrde da su dokazi o lošem utjecaju društvenih mreža nedovoljni te upozoravaju da je potreban drugačiji pristup.
Francuska Nacionalna skupština u ponedjeljak je podržala prijedlog zakona kojim se djeci mlađoj od 15 godina onemogućuje korištenje društvenih mreža i pritom istaknula zabrinutost zbog online nasilja i mentalnog zdravlja mladih. O ovom prijedlogu sada se treba izjasniti Senat prije konačnog glasanja u Nacionalnoj skupštini.
Francuska agencija za zdravstveni nadzor ANSES prošli je tjedan nakon razmatranja dokaza zaključila da društvene mreže imaju niz negativnih učinaka na adolescente, posebice djevojčice, iako one nisu jedini uzrok pogoršanja mentalnog zdravlja mladih.
Dio stručnjaka upozorava i da s obzirom na to da se može očekivati da tehnološki vješti tinejdžeri lako mogu izbjeći zabranu koja bi istovremeno roditelje oslobodila odgovornosti, valja imati i na umu da je dobro pričekati posljedice australskog eksperimenta.
Zabrana u Hrvatskoj? Poruka je jasna
Temu koja je sve prisutnija u javnom prostoru - utjecaj društvenih mreža na mlade, prati se i u Hrvatskoj, pa Crobarometar za siječanj donosi i istraživanje smatraju li građani da treba zabraniti otvaranje i korištenje profila na društvenim mrežama mlađima od 16 godina.
Takvu mjeru podržava ukupno 67 posto ispitanika - 44 posto u potpunosti, a 23 posto uglavnom. S druge strane, zabranu u potpunosti ne podržava osam posto, dok je sedam posto uglavnom protiv, uz 15 posto neutralnih i tri posto neodlučnih.
U analizi Crobarometra gost komentator Boris Jokić, koji je objasnio širi društveni i politički kontekst koji se krije iza podataka, naglasio je da zabranu više zagovaraju roditelji djece mlađe od 17 godina, dok su joj najmanje skloni ispitanici mlađi od 30 godina.
Jokić smatra da bi Hrvatska sigurno trebala razmotriti uvođenje određenih ograničenja, ali uz oprez i uključivanje mladih u raspravu, ali vidjeti i koje su alternative te je naglasio da ključni problem leži u tome što su mladi prepušteni algoritmima zbog nedostatka sustavne brige o njihovim potrebama.
"Ovo ukazuje da bi hrvatska politika trebala biti puno snažnija u borbi protiv interesnih skupina, protiv velikih tehnoloških kompanija poput onih koji su zapravo preuzeli vrijeme i pažnju naše djece. U tome država treba učiniti svoje, Hrvatska treba biti puno hrabrija u odnosu prema interesnim skupinama, financijskim skupinama i možda je vrijeme da svi ti političari o kojima govorimo pokažu malo kičme, da pokažu malo mozga jer mozak, kičma i srce su zapravo ono što treba karakterizirati Hrvatsku - u vezi ovog pitanja, kao i mnogih drugih pitanja, hrvatski političari to nemaju", upozorio je Jokić.
