Od 10. prosinca tvrtke društvenih medija morat će poduzeti korake kako bi osigurale da osobe mlađe od 16 godina u Australiji ne mogu otvarati račune na njihovim platformama te da se postojeći računi maloljetnika deaktiviraju ili uklone.
Vlada tvrdi da je riječ o prvoj takvoj politici u svijetu, popularnoj među mnogim roditeljima, a cilj joj je smanjiti pritiske i rizike kojima su djeca izložena na društvenim mrežama.
Istraživanje naručeno ranije ove godine pokazalo je da čak 96 posto djece u dobi od 10 do 15 godina koristi društvene mreže, a sedam od deset njih bilo je izloženo štetnom sadržaju - od mizoginije i nasilnih videozapisa do materijala koji potiču poremećaje prehrane i samoubojstvo. Jedan od sedam ispitanika prijavio je i iskustvo zlostavljanja ili pokušaja manipulacije koje su činili odrasli ili stariji tinejdžeri, dok je više od polovice djece izjavilo da su bili žrtve elektroničkog nasilja.
Australska vlada zasad je objavila popis od deset platformi na koje će se zabrana primjenjivati: Facebook, Instagram, Snapchat, Threads, TikTok, X, YouTube, Reddit te streaming-platforme Kick i Twitch. Vlada je dodatno pod pritiskom da zabranu proširi i na online igre, pa su platforme poput Robloxa i Discorda već počele uvoditi provjere dobi kako bi izbjegle da ih se uključi u popis.
Kriteriji za uključivanje temelje se na tome služi li platforma primarno društvenoj interakciji, omogućuje li korisnicima međusobnu komunikaciju i dopušta li objavu sadržaja. Zbog toga YouTube Kids, Google Classroom i WhatsApp nisu obuhvaćeni zabranom, a djeca će i dalje moći gledati sadržaje na većini servisa bez potrebe za otvaranjem računa.
Djeca i roditelji neće biti kažnjavani zbog kršenja zabrane - odgovornost je u potpunosti prebačena na tehnološke tvrtke, koje bi mogle biti kažnjene iznosima do 49,5 milijuna australskih dolara za ozbiljna ili ponovljena kršenja. One će morati koristiti različite tehnologije za potvrdu dobi, iako vlada nije precizirala koje. Spominju se metode poput korištenja službenih dokumenata, prepoznavanja lica ili glasa te procjenjivanja dobi putem online ponašanja. Izričito je navedeno da se platforme više ne smiju oslanjati na dob koju korisnik sam prijavi niti na roditeljsko jamstvo.
Neke su tvrtke već počele objavljivati svoj pristup. Meta je najavila da će od 4. prosinca početi zatvarati tinejdžerske račune, a korisnici koji se smatraju pogrešno isključenima moći će svoju dob potvrditi osobnom iskaznicom ili videoselfijem. Snapchat omogućuje potvrdu dobi putem bankovnih računa, dokumenata s fotografijom ili selfija. Ostale platforme još nisu otkrile svoje planove.
Unatoč tome stručnjaci upozoravaju da bi tehnologije provjere dobi mogle biti nepouzdane. Vladino izvješće navodi da je prepoznavanje lica najmanje precizno upravo kod dobne skupine koju zakon cilja, što stvara rizik da će neki maloljetnici proći nezapaženo, dok bi punoljetni korisnici mogli biti pogrešno blokirani. Tu je i pitanje kazni: kritičari smatraju da su premale za tehnološke gigante. Kako je rekao bivši direktor Facebooka Stephen Scheeler, Meti treba manje od dva sata da ostvari prihod od 50 milijuna dolara, što dovodi u pitanje stvarni učinak sankcija.
Dio stručnjaka tvrdi da zabrana neće značajno smanjiti online rizike za djecu jer ne obuhvaća web-stranice za upoznavanje, platforme za igranje te AI chatbotove, koji su nedavno dospjeli u javnost zbog slučajeva poticanja maloljetnika na samoubojstvo. Drugi upozoravaju da bi zabrana mogla izolirati tinejdžere koji se oslanjaju na društvene mreže radi podrške i zajednice te da bi edukacija o sigurnom korištenju interneta bila učinkovitije rješenje.
Ministrica komunikacija Annika Wells priznala je da zabrana možda neće biti savršena te da bi se tijekom provedbe moglo pojaviti mnogo problema, ali je naglasila da je riječ o velikoj reformi, a one su, kako je rekla, uvijek takve.
Zabrinutost izaziva i pitanje privatnosti s obzirom na to da će platforme za provjeru dobi morati prikupljati velike količine osjetljivih podataka. Australija je posljednjih godina imala nekoliko velikih povreda podataka, što potiče sumnje u sposobnost kompanija da sigurno rukuju informacijama korisnika. Vlada tvrdi da zakon sadrži snažne mjere zaštite, uključujući obvezu da se prikupljeni podaci koriste isključivo za provjeru dobi i da se moraju odmah uništiti nakon završetka tog postupka, piše BBC.
Tehnološki divovi uglavnom su kritizirali zabranu, tvrdeći da ju je teško provesti, da se lako može zaobići te da predstavlja rizik za privatnost. Također upozoravaju da bi mogla potaknuti djecu da prijeđu na manje sigurne dijelove interneta. Snap i YouTube čak su tvrdili da ne spadaju u kategoriju društvenih mreža, dok navodno Google razmatra pravne korake. Ipak, tvrtke poput TikToka i Snapa na kraju su objavile da će se uskladiti sa zakonom, a jedina australska platforma na popisu, Kick, najavila je suradnju s vlastima.
Australija je prva zemlja koja uvodi ovako strogu zabranu, a druge države pozorno prate razvoj situacije. U Europi postoje slične rasprave: Francuska razmatra zabranu za mlađe od 15 godina, Danska i Norveška planiraju slične mjere, dok Španjolska predlaže obvezno odobrenje skrbnika za sve mlađe od 16. U SAD-u je u Uti pokušaj uvođenja roditeljskog pristanka blokirao sud.
Tinejdžeri već pronalaze načine za zaobilaženje pravila - od otvaranja novih računa s lažnim datumima rođenja do korištenja VPN-a, čija je upotreba naglo porasla u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon uvođenja sličnih mjera provjere dobi. Neki influenceri prelaze na zajedničke račune s roditeljima, dok se na internetu dijele savjeti o alternativnim aplikacijama.
