Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Transparency International upozorava na probleme u transparentnosti financiranja hrvatskih političkih stranaka. Po novom zakonu o financiranju, stranke su dužne objaviti financijska izvješća, što je učinila većina stranaka, ali ne i HDZ i HSU.


Ministarstvo financija, Transparencyju je odbilo dati uvid u podatke stranačkih izvješća, pozivajući se na poreznu tajnu. 

Vezani članci Petrinja - 2 Nakon potresa prijavili prebivalište u razrušenim gradovima: ''Mislim da netko ili zlorabi donacije ili želi iskoristiti financiranje'' Damir Vanđelić Vanđelić neće biti kandidat HDZ-a za gradonačelnika Zagreba: ''Moja su mišljenja fokusirana samo na obnovu grada Zagreba i ne razmišljam ni o čemu drugom''

Transparency će se stoga obratiti ustavnom i upravnom sudu. 

Za razliku od starog zakona koji je omogućavao da podaci o stranačkim prihodima i rashodima za prethodnu godinu budu dostupni u ožujku, novi Zakon ostavlja prostor za manipulacije i kupovanje političkog utjecaja ispod stola, rekao je predsjednik TIH-a Zorislav Antun Petrović.

Po tom Zakonu, stranke su dužne do kraja veljače prihode i rashode prijaviti nadležnim tijelima i do kraja lipnja dostaviti ih Poreznoj upravi Ministarstva financija.

No, Ministarstvo financije je početkom srpnja odbilo TIH-ov zahtjev da mu se dostave podaci, uz obrazloženje da je riječ o poreznoj tajni.

U TIH-u smatraju da je time izigran Zakon koji bi trebao imati prednost pred općim poreznim zakonom, na kojeg se pozvalo Ministarstvo kada je odbilo dati podatke. 

Kako bi se u buduće izbjegle takve situacije predlažu da sve stranke daju pismenu suglasnost Poreznoj upravi za predočavanje podataka.

Kao manjkavost Zakona navode i to što točno ne propisuje do kada bi stranke trebale objaviti svoje podatke.

Transparency je predstavio rezultate istraživanja agencije Promocija plus, provedenom početkom kolovoza, po kojemu većina građana (52,8 posto) nepoštenima smatra stranke i političare koje ne objavljuju izvore finaciranja.

Pri donošenju odluke za koga će glasovati na građane najviše utječe program (48,2 posto), zatim osobnost političara (30,2 posto), a predizborna kampanja utječe na svega njih 8,8 posto.

Kada je riječ o razlozima za donošenje političkih odluka, 32 posto anketiranih smatra da na to najviše utječe interes političara (32 posto), 27,6 posto smatra da se odluke donose zbog pritiska izvana, svega 17,5 posto misli da se pri odlučivanju političari vode interesima građana, a 12,8 posto interesima donatora.