Cijelo se desetljeće guše u smradu opasnog otpada: „Užasno, vi ne možete biti vani, navečer je to kiselina“

Galerija 6 6 6 6

Pročitajte i ovo JEDNA OD ČLANICA EU-A Hrvatska protiv suspenzije sporazuma s Izraelom: Šef diplomacije rekao zašto tvrdi da je osveta Zatvoren sinjski deponij, Bulj zaprijetio: "Smeće ćemo odvesti županu pod prozor!"

tri vijesti o kojima se priča meteorolog Ivan Čačić Stiže promjena vremena: Evo na kojim se područjima očekuju tuča i olujni vjetar SVE OBJAVILA Seks-skandal u Kremlju! Ministrova ljubavnica vojnim zrakoplovom išla na manikuru: "Tko kaže da avioni ne lete za Rostov?" apel zaklade Devetomjesečni dječak hitno treba našu pomoć: "Pozivamo sve građane od 18 do 40 godina velikog srca..."

S čistih saborskih tepiha, u smrad centra za gospodarenje otpadom. Krajem mjeseca na Marišćinu stiže saborski Odbor za zaštitu okoliša i prirode. MOST-ov Marin Miletić, uvjerava kako žele na terenu upoznati ljude s teškoćama okolnih građana zbog ekocida i trovanja. NZJZ je tvrdi u veljači napravio mjerenja na samo jednoj točki te potvrdio 116 opasnih kemijskih spojeva.

Sve to mještani udišu gotovo cijelo desetljeće. Obećanja stižu, a problem ostaje. „Užasno, vi ne možete biti vani, navečer oko 7 to je kiselina“, pričaju nam građani.

Iste probleme imaju i stanovnici uz istarski Kaštijun. „Očekujemo dok se ne saniraju i riješe problem i dok centar ne prestane utjecati na život ljudi i okoliša da će prestati sa radom“, pozvala je Irena Burba iz Zelene Istre.

No i Kaštijun i Marišćina još rade. Štetu pokušavaju umanjiti neprestanim nadogradnjama sustava. Udruga Eko Zagreb protivi se takvom centru u svom dvorištu. Njihov Tomislav Čolakić objašnjava kako čak i kada sustav radi savršeno, za sobom ostavlja otpad koji se spaljuje od čijih otrova nitko u Hrvatskoj nije siguran.

Da taj način zbrinjavanja otpada nije dobar upozoravala je bivša ministrica Mirela Holy. Pokušala je, kaže, redefinirati projekte, ali za Marišćinu i Kaštijun koji su se financirali EU sredstvima bilo je kasno.

„Što se tiče Piškornice, ja sam sugerirala da se izbaci iz studije i okolišne dozvole bio reaktor međutim oni su rekli da bi to produljilo procedure i nisu htjeli to pa do današnjeg dana Piškornica nije realizirana“, zaključila je.

U Hrvatskoj je planirana izgradnja još devet centara za gospodarenje otpadom. Koju će tehnologiju primjenjivati, nije propisano. Ministarstvu je važno da tehnike budu najbolje dostupne u Europskoj uniji, a građanima je pak važno da im pod nos ne dođu smrad i smeće u paketu zamotanom europskom omotnicom.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr