Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka izabralo je Rijeku pošto je u proteklome tjednu obišlo četiri grada uvrštena u drugi natječajni krug – uz Rijeku, to su još bili Pula, Osijek i Dubrovnik.
"Ta se odluka ne temelji na naslijeđu i povijesti, već na planovima za budući život grada", kazao je objavljujući odluku na konferenciji za novinare u Muzeju Mimari predsjednik Povjerenstva nezavisnih stručnjaka za izbor hrvatske Europske prijestolnice kulture 2020. Steve Green iz Europske komisije.
Istaknuo je kako se, iako je Rijeka, kao i svi ostali gradovi koji su ušli u drugi natječajni krug, ispunila sve zadane kriterije, odluka povjerenstva u procjenjivanju predloženih programa gradova nije temeljila samo na programima koje su pripremili za 2020. godinu već i na sve ono što imaju namjeru ostvariti i u godinama nakon što ponesu titulu Europske prijestolnice kulture.
"Ključ je međunarodna dimenzija programa te titule, ona ispunjava i prožima svaku poru života... to smo promatrali i tražili. Naglasak nije bio samo na umjetnosti već na tome kako umjetnost i kultura služe i gradu i zemlji i Europi i njihovim građanima", napomenuo je Green.
Posebno je zahvalio osoblju hrvatskog Ministarstva kulture na velikoj predanosti i stručnosti u radu i suradnji na projektu, te čestitao svim gradovima koji su ušli u drugi natječajni krug.
"Sva su četiri grada naporno radila kako bi došla do te točke, i iako se to može činiti kao tek rad četiriju timova, u njega je bilo uključeno stotine ljudi, službenika državnih tijela i to je ključ uspješne priče u sva četiri slučaja", istaknuo je Green.
Konačan sud o tome koji od njih najbolje ispunjava kriterije te koji svojim programom najbolje može prenijeti poruku europskog zajedništva Povjerenstvo je donijelo nakon dvodnevnog zaključnog predstavljanja tijekom kojega su gradovi u Zagrebu u srijedu i četvrtak dobili priliku za pojedinačno 45-minutno izlaganje pred Povjerenstvom.
Četiri kvalitetne kandidature
Dubrovnik se na natječaju predstavio s programom pod nazivom "Grad u stvaranju" s naglaskom na kulturnu komponentu, Osijek s prijavom pod naslovom "Kisik" sa velikom mrežom veza sa susjednim gradovima, a Pula s prijavom "Demilitarizirajmo" gdje je trećina grada naslijeđe vojne povijesti.
U Povjerenstvu su bili stručnjaci koji dolaze iz četiri europske institucije te dva nacionalna stručnjaka. Iz Europske komisije, uz Greena, u Povjerenstvu su bili Jordi Pardo i Suzana Žilič Fišter. Iz Europskoga vijeća Ulrich Fuchs, Aiva Rozenberga i Pauli Sivonen, a iz Europskoga parlamenta Sylvia Amann, Cristina Farinha, Agnieszka Wlazel. Odbor regija predstavljao je Alain Hutchinson, a Ivana Katurić i Maroje Mrduljaš su bili nacionalni stručnjaci.
Proglašenju su nazočili gradonačelnici Boris Miletić (Pula), Ivan Vrkić (Osijek), Andro Vlahušić (Dubrovnik) i Vojko Obersnel (Rijeka), zamjenica ministra kulture Ana Lederer, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin, te brojni drugi dionici političkog i kulturnog života Hrvatske.
Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel čestitao je svim gradovima sudionicima, istaknuvši kako su i oni "također dio ove kandidature", te zahvalio članovima stručnog Povjerenstva koji su prepoznali kvalitetu njihova programa.
"Rijeka je industrijski grad i već je godinama u tranziciji i mislim da će upravo ta titula Europske prijestolnice kulture i sve ono što će se događati do 2020. biti na neki način točka na 'i' te tranzicije iz postindustrijskog grada u grad novih tehnologija, grad inventivnosti, kreativnosti i kulture", istaknuo je.
Napomenuo je da se riječki tim nadao takvom ishodu, no konkurencija je bila velika, te svim gradovima koji su sudjelovali poručio kako Rijeka računa na njih u provođenju programa EPK 2020., jer nije odabran "hrvatski, nego europski grad kulture iz Hrvatske".
Najavio je kako slijedi osnivanje agencije koja će dalje raditi na provođenju programa riječkog projekta, čiji će umjetnički direktor biti Slaven Tolj.
Lederer je čestitala svim hrvatskim gradovima koji su se natjecali za europsku prijestolnicu kulture, a posebno finalistima. "Hrvatski gradovi prepoznaju kulturu kao katalizator promjena i dugoročno ulaganje u napredak društva u cjelini", kazala je Lederer.
"Uvidjeli su snagu i moć kreativnih procesa ne samo za lokalnu zajednicu nego i cjelokupno društvo. Te su procese ostvarili pripremajući kandidature za Europsku prijestolnicu kulture. Uloženo je doista puno truda i vjerujem da će svi gradovi koji su se natjecali imati osjećaj uspješnosti i ponosa", dodala je te pozvala sve gradove da "nastave u započetim smjerovima kako bismo 2020. zajedničkim snagama poduprli hrvatsku Europsku prijestolnicu kulture".
Dobrodošlicu u "velikoj obitelji Europskih prijestolnica kulture" Hrvatskoj je poželio i direktor Službe za kulturu i kreativnost Opće uprave za obrazovanje i kulturu Europske komisije Michel Magnier, koji je istaknuo kako je riječ o inicijativi pokrenutoj prije 30 godina koja se do danas razvila u jedan od najistaknutijih kulturnih događanja u Europi usmjerenih na promociju međukulturnog dijaloga i međusobno razumijevanje.
"Temeljno je pravilo da procedura odabira bude otvorena, poštena i ispravna prema svim gradovima koji su sudjelovali i mogu potvrditi da su sva pravila poštivana te da je konačna odluka donijeta na temelju rigorozne analize svih prijavljenih projekata", kazao je Magnier, te istaknuo kako "odabrati nositelja nije uopće bio lak zadatak za Povjerenstvo".
Dvogodišnji proces selekcije
Proces selekcije trajao je gotovo dvije godine i odvijao se putem Ministarstva kulture. Na poziv objavljen 11. lipnja 2014., prijavu je do krajnjeg roka 17. travnja 2015. podnijelo devet zainteresiranih gradova, među kojima je povjerenstvo stručnjaka, nakon evaluacije, u svibnju 2015. preporučilo četiri za drugi natječajni krug. Uz gradove odabrane u drugi krug, za naslov su se još kandidirali Đakovo, Split, Varaždin, Zadar i Zagreb.
Svi gradovi odabrani u drugi krug ispunili su sve tražene kriterije programa, raspoređene u šest kategorija: doprinos dugoročnoj strategiji, europska dimenzija, kulturni i umjetnički sadržaj, sposobnost provedbe, doseg i upravljanje.
Jedan od najvažnijih kriterija za odabir hrvatske europske kulturne prijestolnice bila je izražena europska dimenzija, i to kroz razrađenu kulturnu strategiju, planove za jačanje kapaciteta kulturnih i kreativnih sektora, a u odlučivanju o dodjeli naslova, povjerenstvo je uzelo u ozbir i umjetničku viziju i strategiju kulturnog programa, opseg i raznolikost predloženih aktivnosti te sposobnost spajanja lokalne kulturne baštine i tradicionalnih umjetničkih formi s novim, inovativnim i eksperimentalnim kulturnim izričajima.
Za sve to grad je morao imati široku i snažnu političku potporu, kao i odgovarajuću i održivu infrastrukturu za provedbu projekta Europske prijestolnice kulture, te izvedivu strategiju za prikupljanje sredstava i predloženog proračuna, a ništa manje bitna nije ni uključenost lokalnog stanovništva i civilnog društva u pripremu prijave i provedbu inicijative.
Najveći izazovi tek predstoje
Europska prijestolnica kulture inicijativa je Europske unije kojoj je cilj istaknuti bogatstvo i raznolikost umjetničkoga razvoja europskih gradova, kao i zajedničke kulturne aspekte Europe kako bi pridonijela zbližavanju europskih naroda i njihovome boljem međusobnom razumijevanju. Naslov EPK dodjeljuje se svake godine po jednome gradu u dvije države članice EU-a pa će tako 2020. naslov Europske prijestolnice kulture uz grad iz Hrvatske ponijeti i jedan grad iz Irske, a koji će to biti znat će se u srpnju.
Brojni europski gradovi dosad su iskoristili tu titulu za preobrazbu vlastite kulturne osnove, te tako izmijenili način na koji ih svijet promatra. Kad grad dobije naslov Europske prijestolnice kulture, tijekom cijele jedne godine u njemu se održavaju različite kulturne manifestacije i umjetničke priredbe, a postavljaju se i zanimljive instalacije. Jednogodišnjim nošenjem ove titule izabrani se gradovi nadaju povećanoj inozemnoj pozornosti i velikom broju posjetitelja.
Gradovi koji su se uspješno kandidirali i prošli u drugi krug za izbor za taj prestižan naslov prošli su težak put, no za imenovani grad najveći izazovi tek predstoje: petogodišnje razdoblje koje slijedi ispunjeno je očekivanjima na koja je teško u cijelosti odgovoriti, proračun je ograničen, kao i zadani vremenski rokovi, a sve je začinjeno skepsom i strahom od neuspjeha.
