Gotovo preko noći ostali su bez svoga novca, mirovina, plaća, ušteđevine

tri vijesti o kojima se priča JAVLJA POLICIJA Tragedija u Slavoniji: Jedna osoba poginula na farmi Užas u Berlinu Tragedija u dječjem vrtiću: Vrata pritisnula mališana i ubila ga Nastale strašne bujice Nevrijeme u europskoj zemlji uzrokovalo biblijsku katastrofu: Bujica nosila automobile, ima i mrtvih

Gužva pred Bankom splitsko-dalmatinskom koja ide u stečaj. Bankomati ne rade. Splićani ne mogu do svog novca. Pokretanje stečaja predložila je Hrvatska narodna banka.

Sve korisnike banke u srijedu su dočekala zatvorena vrata. Da su Splićani u šoku, malo je reći jer nijedna transakcija od srijede nije moguća. Nalijepljene su tek obavijesti gdje i kome se obratiti za pomoć.

HNB u priopćenju između ostalog navodi: odlukom Savjeta HNB-a utvrđeno je da Banka propada, dioničari nisu spremni ojačati kapital, a sanacija banke nije nužno u javnom interesu.

HNB u okviru svojih supervizorskih ovlasti izvršila je neposredni nadzor nad poslovanjem Banke splitsko-dalmatinske u razdoblju od 14. rujna 2014. godine do 7. listopada 2015. te utvrdila da je banka svojim radnjama postupila protivno Zakonu o kreditnim institucijama, te Uredbi EU-a.

Većinski dioničar banke je poznati splitski poduzetnik Juroslav Buljubašić. Danas nije želio pred kamere - telefonom nam je poručio kako će tužiti HNB.

Oglasila se i državna agencija za osiguranje štednih uloga. 'Agencija dužna najkasnije od 24. lipnja ove godine započeti sa isplatom osiguranih depozita svim osiguranim deponentima u banci splitsko dalmatinskoj. Mi imamo sredstva spremna za isplatu', rekla je Marija Hrebac, direktorica DAB-e.

O stečaju će odluku donijeti Trgovački sud u Splitu.

Za dodatna pojašnjena o ovoj temi, gost Dnevnika Nove TV bio je Vjeko Peretić, financijski stručnjak.

Idemo najprije razjasniti - može li klijent banke otići na bankomat i podići novac?

Ne može. To je napravljeno zbog zaštite svih vjerovnika i deponenata koji imaju deponente koji su klijenti te banke, da ne bi došlo do kaosa, da jedni mogu podići novce, a drugi ne mogu. Upravo u ovom procesu to je jedna zaštitna mjera da bi se sve stabliziralo, vidjelo koliko banaka još može namiriti svojih obveza. Vidimo da ne može, i da se pristupi procesu isplate osiguranih štednih uloga.

Koliko dugo će čekati zamrznuti novac?

Direktorica agencije za sanacije banaka je rekla da je to rok do 24. 6. Dakle, mjesec dana je rok, 20 radnih dana je rok unutar kojeg će svi oni koji su do 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti imali svoje uloge, moći podignuti svoje novce.

Što kada ljudi dođu u trgovinu, mogu li kupovati debitnim karticama banke ili će trgovac to morati odbiti?

Sve je zaustavljeno, blokirano, kao zaštitna mjera i to je standardna procedura u takvoj situaciji.

Što onda preporučate?

Da, s obzirom na to da dolaze novi obračuni za plaće, da svi brzo otvore tekuće račune u drugim bankama, da svojim poslodavcima kažu za taj novi račun kako bi mogli isplatiti plaće na taj račun. Umirovljenici isto tako, u podružnicu mirovinskog osiguranja, a ostali su na čekanju.

Što je tvrtkama, kako isplaćivati plaće, kako će funkcionirati platni promet?

Oni kojima je osnovni i jedini račun tamo su stvarno u problemu. To je neugodna situacija, oni će isto morati pričekati, a oni koji imaju dug na računu i imaju nešto novaca da svoje obveze namire iz toga, će morati posegnuti za tom mjerom.

Zašto i pod kojim uvjetima HNB ima pravo neku banku poslati u stečaj?

To se događa tek kao krajnja mjera, najčešće zbog nedostataka kapitala. Inače su naše banke visokokapitalizirane i adekvatnost kapitala je veća nego je to prosjek u Europi. Dakle, cijeli sustav je dovoljno siguran, a to je iskustvo iz '90-ih, naučilo nas je neke stvari i zato smo jedno od boljih i sigurnijih tržišta.