Obavijesti Video Pretražite Navigacija
KOME VJEROVATI?

U iščekivanju velikog rata jedan drugi već bjesni: "Velike sile su definitivno pobijedile..."

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Hoće li Rusija napasti Ukrajinu 16. ili 20. veljače, kako sada navode američki analitičari, tko je granatirao vrtić u istočnoukrajinskoj regiji Donbas... Samo su neka od pitanja na koja posljednjih dana odgovore donose uglavnom zapadni mediji. Na pitanje kako izvještavati u kriznim i osjetljivim situacijama i koje izvore smatrati relevantnima, odgovorila je profesorica etike novinarstva zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Gordana Vilović.

"Velike sile definitivno su pobijedile, a rat informacijama izašao je u prvi plan", kazala je u petak za DNEVNIK.hr profesorica novinarske etike Gordana Vilović na molbu da prokomentira posljednja zbivanja vezana za događaje na međunarodnoj političkoj sceni te medijsko izvještavanje o njima. 

Ovih dana ruski veleposlanik u SAD-u Anatolij Antonov apelirao je na američke dužnosnike da prestanu s huškanjem medija, a nedavno je o tome govorio i ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski. Kome uopće vjerovati?

"Nisam sigurna u vjerodostojnost službenih izvora u ovoj situaciji, mislim da se ipak radi o promicanju vlastite politike. Svatko od velikih igrača igra svoju igru, u kojoj je najgore običnim građanima, o čijoj je sudbini riječ", naglasila je Gordana Vilović te dodala kako mediji ne bi trebali prenositi baš svaku informaciju koja dolazi bilo sa zapada, bilo od Putina. Indikativna je, kako je kazala, bila i izjava ukrajinskog predsjednika o histeriji zapadnih medija. 

"Kao promatrač vidim da se dio medija zalaže za jednu, a dio za drugu stranu, što smatram neprihvatljivim. Običnim građanima s tog područja ionako je teško, a posebno u situaciji i zategnutih odnosa i sada ovog rata informacijama", istaknula je Vilović.

Slučaj u kojem su mediji napravili štetu

No, nisu samo oružani i politički sukobi posebno osjetljive krizne situacije u kojima posebno treba voditi računa o svim profesionalnim kriterijima. Slučaj nestanka Splićanina Mateja Periša u Beogradu, kako naglašava prof. Vilović, školski je primjer (s rijetkim časnim iznimkama) kako ne bi trebalo izvještavati.

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna RAD POD PRITISKOM Reporteri bez granica objavili popis neprijatelja slobode medija: Na listi prvi put premijer jedne zemlje EU-a

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna komentar Lane Ružičić Poruka prosvjednicima nasilnicima: Pucajte u prsa, borci za slobodu!

"Razumijem zahtjeve digitalnog doba, a vjerujem i da je dobar dio novinara radio svoj posao u dobroj namjeri, odnosno da se pomogne, no napravljeno je suprotno: nije se vodilo računa o obitelji nestalog mladića. Srpski tabloidi sigurno nisu primjer medija čije je navode trebalo svakodnevno prenositi", upozorila je zagrebačka profesorica novinarske etike te zaključila kako dobar dio novinara u tom slučaju nije promišljao o etičkoj komponenti struke, već su se vodili pravilom da u svakom trenutku treba objaviti neku novu informaciju, pa makar i potpuno neprovjerenu ili irelevantnu.

 

 

 

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene