GONG-ovo, sedmo godišnje istraživanje o primjeni Zakona pokazalo je da, unatoč osviještenosti većine institucija na državnoj razini o potrebi odgovora na ZPPI zahtjeve, ne postoji ujednačena politika niti koherentna provedba Zakona pogotovo kad je riječ o osjetljivim informacijama o raspolaganju proračunskim sredstvima.
Problematična područja za dobivanje potpunih sadržajnih odgovora su, prema istraživanju, ugovori o poslovima sklopljenim s privatnim pravnim osobama, informacije o koncesijama i studijama te informacije o financijskim transakcijama.
Uz to još uvijek su prisutni brojni procesni nedostaci - pružanja odgovora izvan roka, ili izostanak prosljeđivanja upita nadležnoj instituciji. Čak 37 posto tijela odgovorilo je tako izvan zakonskog roka na ukupno 70 poslanih zahtjeva. Iako je 96 posto tijela poslalo svoje odgovore, tek su dvije trećine potpuni sadržajno pozitivni odgovori, a 13 posto je odbijeno zbog navodnih ograničenja.
>> Svega 47,5 posto građana zna za Zakon o pravu na pristup informacijama
Voditeljica istraživačkog centra GONG-a Nives Miošić rekla je kako je istraživanje koje se odnosi na pristup osjetljivim informacijama pokazalo da tijela javne vlasti ili ne šalju sadržajno potpune odgovore ili uopće ne odgovaraju, a bilo je i slučajeva nezakonitog uskraćivanja odgovora. 'Na takva smo se rješenja žalili Agenciji za zaštitu osobnih podataka i ona je ustvrdila da je nezakonito to što nije pružena informacija, no ni do danas nismo dobili odgovor, primjerice o preslikama nekih ugovora o koncesijama', rekla je Miošić.
Važan i često zanemaren aspekt prava na pristup informacijama - aktivna objava informacija na Internetu - osobito je učinkovit u podizanju razine transparentnosti institucija, upozoreno je u istraživanju. Također je ukazano i na potrebu uvođenja nezavisne institucije (povjerenika) koja bi u razumnom vremenskom roku provodila test javnog interesa za sve vrste izuzetaka od prava na pristup informacijama.
Najavljujući kako bi uskoro u saborsku proceduru trebao biti upućen novi Zakon o pravu na pristup informacijama ministar uprave Arsen Bauk pojasnio je kako je za neovisno tijelo za zaštitu prava na pristup informacijama određena Agencija za zaštitu osobnih podataka i pravo na pristup informacijama uz navođenje alternative koja predviđa da poslove neovisnog tijela obavlja povjerenik za informiranje.
Govoreći o predloženim izmjenama u odnosu na važeći zakon Bauk je rekao kako su u novom prijedlogu također jasnije definirani neki pojmovi, posebno pojam tijela javne vlasti. Dodao je i kako se pojačava funkcija neovisnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama kao drugostupanjskog tijela u rješavanju žalbi pri ostvarivanju prava na pristup informacijama. 'Ni jedan zakon ne može spriječiti sve korupcijske afere', rekao je Bauk dodavši međutim kako je ipak uvjeren da će ih prevenirati te da će se lakše razotkrivati.
Potpredsjednik Hrvatskog sabora i vršitelj dužnosnik predsjednika Josip Leko naglasio je kako Hrvatska gradi demokratsko društvo nešto više od dva desetljeća, što je u odnosu na neke europske demokracije malo te još ima puno prostora za poboljšanja demokratskih standarda.
Sudjelovanje građana u kreiranju odluka tijela javne vlasti je uvjet bez kojeg se danas ne može i njihovo pravo na odučivanje ne smije se svesti na njihovo biračko pravo svake četiri godine, upozorio je Leko. Tek partnerstvo građana i tijela javne vlasti, naglasio je, omogućuje bolje funkcioniranje države i društva.
Sudionici današnjeg skupa, kojem je domaćin Hrvatski sabor, imat će priliku čuti i neka britanska iskustva te iskustva povjerenika za informacije iz Srbije i Slovenije. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
