Galerija
"Zamjena kune eurom je prošla bolje od očekivanog prvenstveno zbog toga što smo odmah krenuli u kampanju i najveći dio posla odradili i prije samog uvođenja eura. Reakcija stanovništva je bila izvrsna i većina nije čekala 1. siječnja 2023.
Do kraja 2022. gotov novac u optjecaju smanjio se za 60% - s 35 milijardi kuna na 14,7 milijardi kuna. U siječnju i veljači 2023. bilo je najintenzivnije razdoblje zamjene gotovog novca i sada je još preostalo u opticaju nešto manje od 5 milijardi kuna", rekao je guverner Boris Vujčić govoreći o prvoj godini sudjelovanja Hrvatske u europodručju na konferenciji "Zagreb – bankarsko i financijsko središte" koju je organizirao Poslovni dnevnik.
Naglasio je da su bezgotovinski platni promet, bankovne kartice i bankomati uredno funkcionirali već u prvim satima 1. siječnja 2023. kada je i konverzija kredita, depozita i ostalih instrumenata izvršena bez incidenata.
"Hrvatska se europodručju priključila u trenutku povijesno visoke inflacije i najsnažnijeg ciklusa stezanja monetarne politike Europske središnje banke. No unatoč tome Hrvatska i dalje raste brže od prosjeka europodručja – procjene rasta BDP-a za Hrvatsku u idućoj godini veće su za četiri puta od procjena za prosjek rasta u europodručju".
HNB tvrdi kako su se očekivani pozitivni učinci uvođenja eura u Hrvatskoj u cijelosti ostvarili: uklanjanje valutnog rizika, (relativno) niže kamatne stope, niži transakcijski troškovi i veća otpornost na financijske krize i šokove, navodi se u analizi.
Analiza pokazuje i da je Hrvatskoj kao visoko euroiziranoj zemlji, uvođenje eura pogodovalo jer je prelaskom na euro u potpunosti uklonjen valutni rizik za dužnike - krajem prosinca 2022. dug u stranoj valuti iznosio je 77 mlrd. eura (115% BDP-a), a krajem ožujka 2023. iznosio je samo 0,5 mlrd. eura (0,7% BDP-a).
"Uvođenjem eura znatno su smanjeni rizici za financijsku stabilnost jer se uklanjanjem valutnog rizika za dužnike povećala otpornost gospodarstva u cjelini, uklonjen je valutno inducirani kreditni rizik za banke jer su gotovo svi krediti u euru (99,6%), gotovo svi depoziti (94%) sada su u istoj valuti, euru, što olakšava upravljanje likvidnosnim rizikom. Hrvatska narodna banka sada, kao dio Eurosustava, može efikasnije sanirati poremećaje.
Osim toga, i država je dobila pravo zaduživanja kod Europskog stabilizacijskog mehanizma u svim potencijalno zamislivim potrebama financiranja za vrijeme kriza. Nadam se da nećemo morati koristiti taj instrument, ali je svakako dobro da imamo pristupu fondu vrijednom 500 milijardi eura", rekao je guverner.
Ustvrdio je i da je putem dva kanala – smanjenje premije rizika zemlje i povećanje viška likvidnosti bankovnog sustava uslijed usklađivanja monetarnog okvira s okvirom Eurosustava – ostvaren očekivani cilj nižih kamatnih stopa. Hrvatska sada bilježi niže kamatne stope od prosjeka europodručja te znatno niže u odnosu na usporedive države izvan europodručja.
Očekivano, rekao je guverner, smanjili su se transakcijski troškovi, što podupire daljnju trgovinsku i financijsku integraciju Hrvatske s europodručjem. Koristi od smanjenja transakcijskih troškova već se zamjećuju - uvođenje eura i ulazak u Schengenski prostor pridonijeli su uspješnoj turističkoj sezoni 2023., a poduzetnici potvrđuju da je sada jednostavnije i jeftinije poslovati s inozemstvom.
Također, uvođenje eura uvelike je pridonijelo poboljšanju kreditnog rejtinga Hrvatske još od trenutka kad je Vijeće EU utvrdilo da je Hrvatska zadovoljila sve uvjete za uvođenje eura, navedeno je u analizi.
Sam učinak uvođenja eura na inflaciju bio je vrlo blag, u
skladu s očekivanjima HNB-a i iskustvima drugih zemalja, navodi se u analizi.
-
PRITVOREN U REMETINCUOtkriveno tko je zastupnik čiji je sin uhićen zbog pokušaja iznude
-
Ne bi odobrili liječniciDemi Moore nosi suknju koja privlači sunce i znatiželjne poglede – i nije najbolji izbor za ljeto
-
Dug za drogu?Uhićen sin saborskog zastupnika! On i još dvojica pretukli članove jedne obitelji, završili su u bolnici
