Glavna državna odvjetnica: ''Nisam lutka na koncu! Više je dužnosnika HDZ-a procesuirano u mom mandatu nego drugih"

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek izjavila je u petak u Saboru kako u 18 mjeseci njenog mandata nitko iz izvršne vlasti ili HDZ-a nije na nju vršio pritisak da nekoga procesuira ili odustane od procesa.

Pročitajte i ovo OSTAJE PRI SVOJIM TVRDNJAMA Šefica DORH-a neće dati ostavku. Izvješće USKOK-a u srpnju nije vidjela jer je bila kraće odsutna? Ekskluzivno u Dnevniku Nove TV Zamjenik glavne državne odvjetnice o nadzoru USKOK-a: "Takoreći ni iz čega je napravljena nevjerojatna afera"

"Ne", kratko je i rezolutno odgovorila Branku Bačiću (HDZ) koji ju je pitao je li u proteklih 18 mjeseci mandata itko iz izvršne vlasti, premijer, ministri, dužnosnici HDZ-a, ikad na nju vršio pritisak.

Priznala je kako je prije imenovanja, odnosno javljanja na javni poziv, razgovarala sa tadašnjim ministrom pravosuđa.

Bilo je logično da razgovaram s ministrom i čujem kakvo je njegovo mišljenje o mom radu, odgovorila je Hrvoj-Šipek Arsenu Bauku (SDP) koji joj je kazao i kako je dojam javnosti da je europska tužiteljica Tamara Laptoš glavna državna odvjetnica, a da je ona postala sporedna.

Nisam lutka na koncu!

"Samostalna sam i neovisna osoba, nisam lutka na koncu. Kad bi netko brojao, više je dužnosnika HDZ-a procesuirano u mom mandatu nego drugih", odgovorila je Martini Vlašić Iljkić (Klub SD) koja ju je prozvala da nije samostalna i pitala kada će dati ostavku.

Osim DORH-a, postoji i nacionalno saborsko sudište koje sudi svaki dan, kratka optužba i brza presuda, bez procesa i mogućnosti obrane, ako niste primijetili, već su vas osudili, rekli su da ste krivi, kazao je glavnoj držanoj odvjetnici Josip Borić (HDZ).

Zanimao se i što sa slučajem zastupnika (Vinka Grkića, bivšeg SDP-ovca) kojem je Sabor skinuo imunitet na zahtjev Ureda europskog javnog tužitelja. Nema nikakvih reakcija, primijetio je.

Hrvoj-Šipek mu je odgovorila kako je zahtjev došao iz ureda u Luxembourgu, da DORH nema uvida, ni saznanja što taj ured poduzima.

Bajić ima ugovor o djelu s DORH-om do kraja godine

Potvrdila je kako je s bivšim glavnim odvjetnikom Mladenom Bajićem sklopila ugovor o djelu do kraja ove godine, objašnjavajući to njegovim iskustvom i činjenicom da su iz DORH-a zadnjih godinu dana otišli Laptoš, Ljubičić, Palijaš…

"Bajić niti me ucjenjuje, niti plaši, a kroz zajednički rad imali smo i podosta sukoba“, kazala je nezavisnoj Karolini Vidović Krišto koju je zanimalo zašto je Bajić još aktivan u službi iako ima 70 godina, "otvoreno je štitio korupciju, a ima indicija i da je sam u njoj sudjelovao".

Zašto ga niste procesuirali, imate li strah od njega, ucjenjuje li vas nečim, pitala je zastupnica.

Hrvoj-Šipek više je puta ponovila kako "nema odustajanja" od predmeta 'veliki Agrokor', da do nje nisu došle informacije da kolege smatraju kako taj predmet neće uspjeti.

Naime, Sandra Benčić (ZLB) pitala je je li istina da je prošle jeseni nekoliko zamjenika županijskog državnog odvjetništva pismeno poslalo obavijest da nema uvjeta za dizanje optužnice u 'velikom Agrokoru'.

Anka Mrak Taritaš (GLAS) pitala je tužiteljicu koju bi ocjenu, u rasponu od jedan do 10, dala DORH-u za rad u zadnjih 10 godina.

U prosjeku, dobru sedmicu, sedam do osam, odgovorila joj je.

Hrvoj-Šipek kaže da ništa ne skriva, ali joj je neugodno zbog cijele situacije

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek priznala je u Saboru kako joj je neugodno zbog nastale situacije sa 'slučajem Žalac', no i odbacila optužbe da je govorila neistine ili skrivala informacije.

Zastupnici MOST-a su u saborskoj raspravi o izvješću o radu državnih odvjetništava za 2020. ponavljali kako zbog iznošenja neistina i skrivanja informacija u 'slučaju Žalac' Hrvoj-Šipek treba dati ostavku.

"Kategorički odbijam vaše navode i poričem ih", poručila im je tužiteljica i ponovila kako se u predmetu Žalac i drugim povezanim predmetima provodi nadzor te će donijeti odluku kada se utvrde sve činjenice.

Hrvoj Šipek: Išla sam s povjerenjem u ono što mi je rečeno

Priznala je kako joj je neugodno zbog cijele situacije, no i istaknula da je išla s povjerenjem u ono što joj je rečeno.

Hrvoj-Šipek je najavila je da će s Uredom europskog javnog tužitelja dogovoriti modus rada, kako se slične stvari ne bi ponovile.

"Ako držite do svoje struke i sebe samih sami ćete odšetati", poručio joj je Božo Petrov (MOST).

Njegov stranački kolega Nikola Grmoja ustvrdio je pak kako je na stol glavne državne odvjetnice u srpnju 2021. stiglo izvješće o 'slučaju Žalac' i da je bila informirana, ali ništa nije poduzela te zato mora podnijeti ostavku.

Hrvoj-Šipek mu je uzvratila kako to izvješće nije vidjela te da je riječ o ponovljenom izvješću iz veljače.

"U DORH-u postoji podjela rada i specijalizacija i nemoguće je da glavni državni odvjetnik zna i vidi i ima li svaki predmet pod svojom kontrolom i kompletan uvid u njega, već se oslanja na suradnike", opravdavala se tužiteljica.

SDP: Je li Vas sram što ste srozali ugled DORH-a?

Je li Vas sram i neugodno što ste srozali ugled DORH-a, upitale su ju SDP-ove Vesna Nađ i Andreja Marić.

"Spremna sam preuzeti odgovornost za moja činjenja i nečinjenja, ali ne generalno za sve što su započeli ili radili drugi, nikoga neću štiti, raditi ću transparentno i kada se utvrdi tko je odgovoran, taj će odgovarati", istaknula je Hrvoj-Šipek .

Peđu Grbina (SDP) zanimalo je što će učiniti kako bi se poništio koruptivni ugovor kojim je Ina prepuštena MOL-u , na što je ona pojasnila da je to u nadležnosti međunarodne arbitraže, a ne DORH-a.

Vezano za navode bivšeg čelnika Dinama Zdravka Mamića o potkupljivanju sudaca, kazala je da DORH ne može nekoga proganjati na bazi izjava, već se one moraju provjeriti i prikupiti materijalni dokazi te ako se pronađu, postupci će ići dalje.

Glavna državna odvjetnica je, na upit Nikole Mažar (HDZ) o rješavanju ratnih zločina, rekla i kako nakon odluke Srbije da neće procesuirati osobe po zapovjednoj odgovornosti DORH smatra da više nema osnove za neprovođenje postupka u odsutnosti, te je počelo pokretati postupke u odsutnosti.

"DORH poduzima sve što može, pokušava doći do podataka, koristi svaku izjavu građana", rekla je. 

Odbor za pravosuđe prihvatio izvješće DORH-a, Antikorupcijsko vijeće protiv

Odbor za pravosuđe u petak je većinom glasova, uz brojne kritike na rad DORH-a, usvojio izvješće o radu za 2020. koje je uoči saborske rasprave predstavila glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek, čije je izvješće na zajedničkoj sjednici odbacilo antikorupcijsko vijeće.

Hrvoj Šipek je na zajedničkoj sjednici Odbora za pravosuđe i Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe suzbijanja korupcije na optužbe odgovorila da su mnogi slučajevi koje su problematizirali članovi saborskih tijela odrađeni prije nego što je ona preuzela dužnost glavne državne odvjetnice.

"Ako ćemo tako ići onda bih vjerojatno trebala odgovarati i za zločine na Golom otoku. Angažiranje KMPG-a je bilo 2018. godine, a odluku su donijeli tadašnja županijska državna odvjetnica i glavni državni odvjetnik. I oni su analizirali situaciju koga imaju na tržištu", rekla je Hrvoj-Šipek upitana za slučaj Agrokor u kojem je Uskok nedavno povukao optužnicu.

Ranije je kazala da je optužnica za Agrokor povučena na doradu jer je na njoj radila i bivša tužiteljica naknadno uhićena zbog odavanja podataka iz istrage, dok obrana optuženih tvrdi da je povučena zbog financijskog vještačenja tvrtke KPMG koje smatraju nezakonitim.

Na primjedbe Grmoje vezano za slučaj Žalac o kojem je Ured europskog javnog tužitelja informaciju dobio od OLAF-a, a ne DORH-a, glavna državna odvjetnica je rekla da je obaveza obavještavanja bila na USKOK-u.

Ustvrdila je da je svako državno odvjetništvo dužno analizirati svoje predmete i o njima obavijestiti preko DORH-a Ured europskog tužitelja. Ustvrdila je da je ona nadzor na tom predmetu i u svim povezanim predmetima vezano za izvještavanje poduzela ne nakon intervjua Laptoš nego nakon konferencije za novinare "s obzirom na informacije i ono što se promijenilo".

Potom je članovima saborskih tijela rekla da više ne želi o tome odgovarati na pitanja, jer se time prejudicira i ulazi u nešto nešto što nije dovršeno s obzirom da puno elemenata tek treba utvrditi.

Grmoja je međutim ustvrdio da su naše institucije trebale odraditi taj posao, dodavši da se dva člana antikorupcijskog vijeća iz redova HDZ-a nisu pojavili na sjednici kako bi srušili kvorum i da "sve te propuste u DORH-u očito iz nekog razloga štiti vladajuća većina".

Član Nacionalnog vijeća Željko Jovanović ustvrdio je da postoje svi preduvjeti da glavna državna odvjetnica podnese ostavku, a Hrvoj Šipek mu je odgovorila da ne vidi greške u svom radu.

"Možda jesam slijepa, subjektivna, dozvoljavam svi smo takvi, ali ne vidim koje sam pogreške učinila u ovom razdoblju. Dapače, mislim da sam u nemogućim uvjetima u kojima je bilo državno odvjetništvo uspjela motivirati ljude da zadržimo ažurnost i smanjimo broj neriješenih predmeta", kazala je Hrvoj-Šipek.

Vezano za presudu Europskog suda za ljudska prava u slučaju stradavanja šestogodišnje migrantice Madine Hussiny u kojoj je utvrđena odgovornost Hrvatske, Ivana Kekin (Nova ljevica) je pitala postoje li problemi u radu DORH-a s obzirom da nije sposoban procesuirati one s kojima surađuje u istragama iz sustava policije i tajnih službi.

Zamjenik glavne državne odvjetnice Darko Klier rekao je da iz presude proizlazi da istraga nije bila učinkovita, neće je ignorirati i osjećaju odgovornost. Napomenuo je, međutim, da se iz njihovih izvještaja vidi koliko je vođeno postupaka protiv policijskih službenika, dužnosnika i sudaca.

Izvješće Zlate Hrvoj-Šipek nije prihvatilo Nacionalno vijeće za praćenje provedbe suzbijanja korupcije koje je također zadužilo Vladu da podnese prijedlog za razrješenje državne odvjetnice.

Državna odvjetništva su prema izvješću u 2020. primila nešto manji broj novih predmeta, 213.252, za razliku od 2019. kada je zaprimljeno njih 215.688. Ukupan broj predmeta također je manji, ali za 2,7 posto u odnosu na 2019., što je glavna državna odvjetnica ocijenila vrlo dobrim s obzirom na sve okolnosti i teškoće u radu zbog COVID-19 i potresa.

Hrvoj-Šipek zatražila je da se odobri povećanje broja dužnosnika i savjetnika u Državnom odvjetništvu jer će zbog dobne strukture vrlo brzo doći do nedostatka kadrova.

''Spekulacije o smjeni ravnateljice USKOK-a potpuno su neutemeljene''

Je li USKOK obavijestio vodstvo DORH-a o svemu što se radilo u slučaju Gabrijele Žalac, jesu li točne informacije o smjeni ravnateljice USKOK-a Vanje Marušić i osjeća li osobnu odgovornost s obzirom na t da vodstvo DORH-a imenuje vodstvo USKOK-a, pitao je predsjednik Odbora Mišel Jakšić glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj-Šipek.

''Što se tiče predmeta Žalac, u tijeku je provođenje nadzora u radu nad tim predmetom USKOK-a, ali i drugim predmetima koji su povezani s njim. Tek kad ovaj nadzor bude gotov i na temeljeu utvrđenih činjenica ja ću donijeti odluke. Spekulacije o smjeni Vanje Marušić su potpuno neutemeljene. Odluku neću donijeti pod pritiskom medija koji jedan dan navijaju za jednu, a drugi za drugu stranu. O rezultatima nadzora i svojoj odluci obavijestit ću vas i vjerujem da to nećete dugo čekati'', rekla je Hrvoj-Šipek.

Valja podsjetiti na to da je Izvješće glavne državne odvjetnice o radu državnih odvjetništava u 2020. na dnevnom redu Sabora dulje od 60 dana, a MOST je prikupio zastupničke potpise temeljem kojih se glavnu državnu odvjetnicu pozvalo u Sabor gdje bi trebala odgovoriti ne samo na pitanja vezana za Izvješće, nego i ona vezana za slučaj Agrokor i povlačenje optužnice te afera Softver u kojoj je uhićena Žalac.

Saborski zastupnik MOST-a Nikola Grmoja premijeru Andreju Plenkoviću uputio je pismo u kojem od njega traži da opozove glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj-Šipek. Podsjetimo, glavnu državnu odvjetnicu postavila je Vlada i jedino ona ima mogućnost pokrenuti njezin opoziv, a Sabor bi onda o tome raspravljao i odlučivao.

Smjenu Hrvoj-Šipek traži i SDP, no Banske dvore sve to, čini se, malo dira, naime, na sjednici održanoj u srijedu Vlada je dala pozitivno mišljenje o njezinu godišnjem izvješću o radu državnih odvjetništava u 2020. i proslijedila ga na glasanje Saboru. Smatraju da je DORH i u 2020. u otežanim uvjetima zbog potresa i pandemije zadržao zadovoljavajuću razinu ažurnosti u radu.

Pročitajte i ovo O aferi Janaf, curenju podataka... Glavna državna odvjetnica napokon pred medijima: "Hrabro smo zagrizli u borbu s korupcijom, a sad nas umjesto pohvala kritiziraju"
Pročitajte i ovo NAPOKON PRED NOVINARIMA Ravnateljica USKOK-a priznala da su europskom tužitelju dostavili podatke o Žalac tek na njihov zahtjev: "To bi se moglo nazvati propustom"

Isto smatra i sama glavna državna odvjetnica koja je jutros u Saboru istaknula: ''Što se tiče rada i operećenja DORH-a u 2020. godini, primili smo 213.000 novih predmeta, iz 2019. u radu su ostala 41.000 predmeta. Riješeno je 213.000 predmeta tako da je nastavljen pozitivan trend smanjenja neriješenih. Smatram to izuzetnim rezultatima s obzirom na uvjete u kojima smo radili u 2020. godini''.