Fleksibilizacija tržišta rada i ekonomska kriza pogodovali porastu nestandardnih oblika rada

U Hrvatskoj je od početka gospodarske krize 2008. došlo do porasta nestandardnih oblika rada, a najviše rada na određeno vrijeme i to s 12 na više od 20 posto, čemu je pogodovala fleksibilizacija tržišta rada potaknuta izmjenama Zakona o radu, istaknuto je u utorak na okruglom stolu o dualnom tržištu rada kojeg je organizirao Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja.

Pročitajte i ovo istraživanje o iskustvima zaposlenika Nove generacije unose pomutnju na tržištu rada: "Obučavao se u kirurškoj sali, no operacija je potrajala, pa je on rekao da mora ići jer ima dogovor" Mukotprna potraga Njemačka traži više od milijun radnika, evo za kojim zanimanjima vlada najveća potražnja

Među ostalim nestandardnim oblicima zapošljavanja su rad u skraćenom radnom vremenu, agencijski, sezonski te rad izvan radnog odnosa i stručno osposobljavanje, pokazalo je istraživanje o porastu dualnog tržišta rada znanstvenika s Instututa za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), Višnje Samardžije i Hrvoja Butkovića.

Samardžija je kazala kako je u Hrvatskoj zapošljavanje na određeno vrijeme najčešći oblik zapošljavanja od 2008. do 2015. i najizraženije je među svim zemljama članicama EU.
Butković je rekao kako je od pet analiziranih sektora, od izbijanja krize rad na određeno vrijeme značajno povećan u metalnoj industriji, graditeljstvu te u sektoru agencijskog rada, gdje gotovo da i nema standardnog zapošljavanja. U sektoru trgovine rad na određeno vrijeme stagnira, ali je zato jako povećan rad u skraćenom radnom vremenu. Za razliku od drugih analiziranih sektora javno zdravstvo posljednjih godina bilježi pad rada na određeno vrijeme. Kriza je pridonijela daljnjoj segmentaciji tržišta rada u Hrvatskoj budući da je povećan jaz između dobro zaštićenih radnika na standardnim ugovorima na neodređeno vrijeme i onih drugih, koji takve ugovore nemaju te su izloženi sve većim neizvjesnostima, naglasio je Butković.

Socijalni partneri u Hrvatskoj na različite su načine pristupili nestandardnom radu, koji je u stalnom porastu, pri čemu se poslodavci zalažu za daljnje širenje nestandardnih oblika rada, jer drže da tržište rada još uvijek nije dovoljno fleksibilno, a sindikati traže njhovo ograničavanje držeći da se njime ugrožava standard radnih odnosa i otežava sindikalno organiziranje radnika, rekao je Butković.

Govoreći u ime Narodne koalicije, bivši ministar rada i mirovnskog sustava Mirando Mrsić ustvrdio je kako ne treba biti izričito protiv prekarnog rada, osobito ako to radniku odgovara, jer to postaje problem kada je radniku nametnuto ikad nema drugog izlaza. Radnika treba zaštititi od toga da bude ovisan od nestandardnih oblika rada, a što je osobito izraženo u vrijeme gospodarske krize. Po njegovom sudu zabrana prekarnog rada ne bi imala smisla. Rješenje vidi u smanjenju troškova rada pri čemu porezno opterećenje također utječe na zastupljenost prekarnog rada u Hrvatskoj. Najavio je kako će se u Narodnoj koaliciji uhvatit u koštac s prekarnim radom i poreznom politikom destimulirati takvo zapošljavanje te smanjiti troškove rada kako bi standardni bio jeftiniji i zastupljeniji.

Tomislav Ćorić (HDZ) rekao je kako je u uvjetima deregulaciju ekonomije potican prekarijat kao nova mogućnost zapošljavanja, no otvorio je ogromne rupe u radničkim pravima, jer su se u Hrvatskoj događali stihijski procesi koje je država samo promatrala. HDZ-ov se program temelji na socijalno tržišnoj ekonomiji u okviru pravednog regulatornog okvira koji treba osigurati država. U Hrvatskoj je problem prekarnog rada više izražen, jer je među članicama EU najviše bila pogođena gospodarskom krizom, a država nije pravodobno i optimalno reagirala na događaje na tržištu rada, ustvrdio je Ćorić. Naglasio je kako Hrvatskoj može pomoći jedino gospodarski rast temeljen na povećanju zaposlenosti.

David Bregovac iz Hrvatskih laburista najavio je borbu protiv svih oblika nestandardnog zapošljavanja koji, kako je rekao, dovode do socijalne nesigurnosti, a da država istodobno ne može voditi računa samo o interesima poslodavaca.

Milivoj Špika iz Koalicije za premijera upozorio je na hrvatski paradoks u kojem se smanjuje broj zaposlenih i nezaposlenih što ukazuje na to da promjenu radnog zakonodavstva nije pratila odgovarajuća socijalna politika pa se velik broj radno sposobnih nezaposlenih stanovnika zbog egzistencijske neizvjesnosti iselio iz Hrvatske, pa tako zbog loših zakona Hrvatskoj prijeti demografsko uništenje.

Ana Miličević Pezelj Savez samostalnih sindikata Hrvatske istaknula je kako je najveći problem zlopraba prekarnog rada koji se ogleda u nejednakom rasporedu radnog vremena, neplaćanju prekovremnenog rada i "leasingu" odnosno iznajmljivanju radnika. Ustvrdila je kako je kriza iskorištena da bi se smanjila radnička prava naglasivši kako ekonomski razvoj mora ići ruku pod ruku sa socijalnim razvojem.

Stručnjak za radno pravo Mladen Rožman upozorio je kako fleksibilizacija tržišta rada zanemarivo utjecala na povećanje zaposlenosti. Politički analitičar Žarko Puhovski kazao je kako prekarijat ima pozitivne i negativne strane i da po definciji predstavlja nesigurnost u kojoj su radnici prisiljeni dati više nego inače i može biti svojevrsno rješenje za trajno nezaposlene. Po njemu, ljudi odlaze iz Hrvatske birajući u inozemstvu nesigurnost egzistencije u kojoj vide šansu, umjesto egzistencijalne sigurnosti da neće uspjeti. (Hina)