Više od polovice poljoprivrednika na obiteljskim gospodarstvima starije je od 54 godine. Demografski stručnjaci ističu kako se broj stanovnika na selu sve više smanjuje, više je umrlih nego rođenih, a stanovništvo stari jer mladi odlaze sa sela, a novog doseljavanja nema.
Pročitajte i ovo
U sklopu programa ruralnog razvoja koji čeka odobrenje Europske unije Ministarstvo poljoprivrede će za otvaranje poljoprivrednog gospodarstva davati i do 70 tisuća eura bespovratnih poticaja.
Jedan od najboljih studenata Prava - čuva ovce
Zoran ima 33 godine i odlučio je s obitelji ostati u svom selu. Proizvodi uglavnom kukuruz i pšenicu. 'Živi se od danas do sutra. Sve smo bez kredita uložili u sjetvu i sad je sve pod otvorenim nebom. Hoćemo li vratiti uloženi novac, ne znam' rekao je Zoran Piskač, poljoprivrednik.
U sklopu programa ruralnog razvoja poljoprivrednici između 18 i 40 godina moći će dobiti za pokretanje poljoprivredne djelatnosti od tri i pol do sedamdeset tisuća eura bespovratnih potpora.
Novac bi mogli koristiti za kupnju stoke, vlasničkih prava, materijalne imovine, strojeva te kupnju ili najam poljoprivrednog zemljišta. 'Kod ulaganja u poljoprivredna gospodarstva svi ostali korisnici imaju 50 posto potpore, a mladi 70 posto potpore.Tu su i mogućnosti školovanja što uključuje plaćenu edukaciju', rekla je Snježana Španjol, zamjenica ministra poljoprivrede.
Prijedlog zakona o komasaciji koji bi trebao potaknuti i veću proizvodnju hrane
Mlade u Njemačkoj, primjerice, obrazuje Savjetodavna služba. 'Mladim ljudima treba ukazati na prilike u budućnosti. Kod toga vrlo važnu ulogu ima dobro obrazovanje i suradnja sa savjetodavnom službom koja onda podupire mlade poljoprivrednike da najnovija znanja primjene u svojoj proizvodnji', rekla je Edda Albers iz IALB-a, krovne europske organizacije poljoprivrednih savjetodavaca.
Stjepan ima mnogo mladih u obitelji, ali strahuje kako nitko od njih neće nastaviti uzgajati povrće u njegovim plastenicima. 'Ja imam šestero djece i tri snahe i svi rade u ovome i danas su došli u situaciju da moramo razmišljati da li imamo sto kuna da natočimo goriva u automobil da možemo otići u grad. To je nedopustivo, a radimo od 0 do 24', kazao je Stjepan Horvat, koji živi od poljoprivrede.
Stjepan ističe kako se ne čudi mladima što neće u poljoprivredu jer cijena gotovog proizvoda ne može pokriti troškove proizvodnje.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
