35-godišnji Roman Lončarić s obitelji već sedam godina živi na području od posebne državne skrbi - u Antunovcu. '2004. godine smo se vjenčali i nismo znali što ćemo. Kad smo čuli da država daje poticaje mladim parovima, odmah smo odlučili, ovdje sam uzeo plac', kaže Roman.
On je od države dobio građevinski materijal u vrijednosti od 150 tisuća kuna. Da nije toga, priznaje, nikada kuću ne bi sagradio, niti se iz grada preselio na selo. 'Kad smo to dobili nismo ni razmišljali. Odlučili smo se za kuću, za selo, za Antunovac', kaže Roman.
>> Promjena područja od posebne skrbi: Tko će dobiti, a tko izgubiti?
Međutim, dobro zamišljen projekt oživljavanja područja od posebne državne skrbi zapeo je. Posljednjih se godina malo toga gradi. '500 mladih obitelji koje imaju prioritet, a od toga prošle godine nije riješena nijedna obitelj', kaže predsjednik Zajednice povratnika Hrvatske Josip Kompanović.
Područja od posebne državne skrbi, umjesto da idu naprijed, nazaduju, tvrde u Zajednici povratnika. 'Ako je u Hrvatskoj stopa nezaposlenosti negdje 22 posto, na područjima od posebne državne skrbi je sigurno duplo veća', kaže Kompanović.
Bez posebne državne skrbi ta su područja, upozoravaju u Zajednici povratnika, demografski mrtva. 'Prava se ne ukidaju. Radi se samo o manjim promjenama zakona gdje se regulira izmještanje nadležnosti državnih tijela', pojašnjava zamjenik ministra regionalnog razvoja Jakša Puljiz.
Bez pravih povlastica za gospodarstvenike teško da će oživjeti područja od posebne državne skrbi. Tek kad bude isplativije uložiti novac na području od posebne državne skrbi ulagač neće dugo razmišljati. Baš kao što ni Roman nije razmišljao kada je od države dobio materijal za kuću.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
