Kako je cilj Europske unije zadovoljiti potrebe svih građana i teži k tome da u njoj aktivno djeluju svi, konferencija se bavila i pitanjima 'značajnijeg dijaloga s javnošću radi stvaranja svijesti da proces europeizacije u Hrvatskoj neće biti bez konflikta i da može rezultirati većim nezadovoljstvom i porastom euroskepse u trenutku kada se očekivani učinci europeizacije ne budu manifestirali kao u drugim tranzicijskim zemljama kao i u starim članicama EU', rekao je profesor Damir Grubiša, ravnatelj Centra za europske studije.
Kako bi se to ostvarilo potrebni su kadrovi koji će se baviti pitanjem Europske unije i koji će je približiti građanima Hrvatske te im objasniti kako Unija želi postati dio svakog građanina. Najbolji primjer za to jedan je od temeljnih principa EU, princip supsidijarnosti prema kojem se problemi rješavaju od najniže razine, one koja je najbliža pojedincu kojeg se problem direktno tiče.
Tijekom tog procesa ipak ne smijemo zaboraviti, kako je rekao profesor Branko Caratan sa Fakulteta politički znanosti da se velik dio odluka vezanih za članice EU ipak donose u Brusselu, ali i to da je 'Europska unija golema šansa, samo moramo znati kako je iskoristiti.' Stoga je ipak za približavanje EU građanima Hrvatske potrebno znati kako znanje dati.
Demokratski deficit s kojim se suočava Europska unija svoje je lice pokazao i tijekom netom završenih izbora za Europski parlament na koji je izašlo tek nešto više od 40 posto građana EU, a na njima je porfitirala oporba te desno orijentirane stranke i populisti. 'Kroz postojeću razinu motivacije za izlazak na birališta, ukazano je na potrebu jačanja identifikacije Europljana s europskim institucijama, kako bi ih u većoj mjeri percipirali kao stvarne forume realizacije vlastitog političkog života', rekao je Davor Božinović, državni tajnik za europske integracije.
Kao što su skepsu prema EU pokazali njezini građani, posljednje istraživanje eurobarometra, pokazuje kako u Hrvatskoj svega 33 posto stanovnika smatra da će profitirati u Uniji, što je najmanji postotak od svih ispitanih zemalja. Sa 80 posto, najviše na ljestivici kotiraju Irci, oni pak smatraju da uistinu profitiraju od ulazka u EU. I to je jedan od pokazatelja kako je informacije o Uniji potrebno dijeliti građanima na njima pristupačan, ali i zanimljiv način. Veliku ulogu u tome igra i Informacijski centar Europske unije.
Prvu u nizu znanstvenih konferencija o europeizaciji hrvatske organizirao je Centar za europske studije, vodeća akademska organizacija za politološko istraživanje EU u Hrvatskoj koji je posvećen znanstvenim i primijenjenim istraživanjima političkog procesa, aktera, institucija i vrijednosti unutar Europske unije i država koje se nalaze u procesu pridruživanja Uniji. Na konferenciji su osim Degerta, Grubiše, Caratana i Božinovća sudjelovali Vlatko Cvrtila, Goran Gretić, Zdravko Petak, Zoran Kurelić, Igor Vidačak iz Ureda ua udruge Vlade RH, Nataša Beširević, koordinatorica centra za europske stduije, Monika Begović iz ICTY-a, Hrvoje Butković, Iva Kornfein i Dominik Vuletić sa Instituta za međunarodne odnose, Hrvoje Šehar, Marko Trnski te Ivana Babić.
na graničnom prijelazu
U Podravini
Spašena u zadnji tren
