Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu u utorak su se sukobili oko hotela na otoku Ugljenu izgrađenom i sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u vrijednosti od pet milijuna eura, što je zastupnik zelenih Gordan Bosanac prozvao "primjerom lošeg trošenja europskog novca”.
Ministar turizma Tonči Glavina u ponedjeljak je u Preku na Ugljanu otvorio Hiltonov hotel Curio Collection, proglasivši ga "najboljom potvrdom naše politike regionalnog i ravnomjernog razvoja” te "velikim iskorakom za hrvatski otočni turizam i cijelu Zadarsku županiju”, stoji na stranicama vlade.
Hotel sa 65 soba investicija je sufinancirana sredstvima iz NPOO-a u vrijednosti od pet milijuna eura, odnosno sredstava dostupnih Hrvatskoj u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.
Dan kasnije zastupnik zelenih u Europskom parlamentu Gordan Bosanac u raspravi o provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost na plenarnoj sjednici EP-a doveo u pitanje kako se ulagalo iz tog fonda kojim je Europska unija odgovorila na krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa.
“Odgovor na to pitanje daje nam Europski revizorski sud čiji su nalazi oko trošenja RRF-a zabrinjavajući”, rekao je Bosanac, koristeći englesku kraticu za Mehanizam.
"Troši se bez jasnih indikatora uspješnosti ulaganja, bez jasnoće tko je ‘krajnji primatelj’”, nastavio je zastupnik zelenih, pa hotel na Ugljanu nazvao "tipičnim primjerom lošeg trošenja europskog novca”.
"Takav bi komercijalni projekt mogla pratiti bilo koja banka, ali je vlada odlučila privatnom investitoru za to dati javni novac”, rekao je Bosanac, optužujući ministarstvo turizma da je sredstva dodijelila tvrtki Preko d.o.o. koja je u vlasništvu "utjecajnog člana zadarskog HDZ-a” Željka Dilbera, stoji u priopćenju iz ureda zastupnika.
Glavak i Brnjac osporavale ocjene Bosanca
Odgovorila mu je zastupnica pučana i HDZ-a Sunčana Glavak, kazavši mu da je "važno pogledati što je rekao revizorski sud” te da je "važno ne blatiti svoju zemlju krivim informacijama”. Glavak je Bosanca pitala kako bi bez tih sredstava "Hrvatska izgledala nakon razornih potresa” te "kako bi izgledao grad Zagreb da ga je obnavljala” njegova stranka.
"Pogledajte podatke, nemojte govoriti napamet”, poručila mu je.
Zastupnik zelenih odgovorio joj je da "miješa kruške i jabuke” te da "nije ispravila” činjenicu da je vlada uložila pet milijuna eura u spomenuti hotel.
"To je lako provjerljivo i to nije način kako se treba trošiti RRF”, zaključio je.
Bosancu je potom odgovorila i zastupnica pučana Nikolina Brnjac, kazavši da će ga "educirati”.
"Investicija I.2 unutar Plana jasno definira da je cilj poticanje razvoja novih turističkih proizvoda, podrška malim, srednjim i velikim poduzećima u turizmu i ugostiteljstvu, te osiguravanje njihove konkurentnosti u skladu s održivim i ekološkim standardima", rekla je HDZ-ov eurozastupnica.
Kazala je da se Hrvatska opredijelila za održivi turizam i ulaganje u obnovljive izvore energije, što je put kojim se "bori protiv masovnog turizma” te za zaštitu okoliša i života lokalnog stanovništva.
U vrijeme pandemije bilo je nužno pomoći najugroženijima, hrvatskim gospodarstvenicima, rekla je Brnjac. "Upravo zato je Nacionalni plan predvidio mjere koje jačaju održivost i potiču zelenu i digitalnu tranziciju u sektoru turizma, uključujući ulaganja u privatnu turističku infrastrukturu. Ovi projekti ciljaju na transformaciju smještajnih kapaciteta, digitalizaciju poslovanja, istraživanje i razvoj, i oslanjaju se na indeks turističke razvijenosti kao ključni kriterij dodjele sredstava.“
Bivša ministrica turizma naglasila je i da je Hrvatska među zemljama koja je najbolje iskoristila taj investicijski alat EU-a.
Brnjac je istaknula kako se „diljem zemlje” ulaže u zdravstvenu infrastrukturu, opremu za onkološke bolesnike, obrazovanje, škole, vrtiće , energetiku, plinovode, LNG terminal, ali i zeleni i digitalni turizam.
Hrvatski primjer jasno pokazuje da RRF „donosi stvarne rezultate kad postoji strateško vodstvo i predanost reformama”, zaključila je Brnjac.
Prethodno je u raspravi HDZ-ov eurozastupnik Karlo Ressler ustvrdio da se "uz sve svoje nedostatke i izazove, Instrument za oporavak i otpornost pokazao kao povijesni odgovor, i na stvarni test europske solidarnosti i na jednu od najvećih kriza našeg vremena".
"Spriječena je dublja gospodarska fragmentacija među državama članicama, a zajednički instrument omogućio je investicije bez presedana, uz konkretne reforme koje jačaju otpornost i konkurentnost našeg gospodarstva", ocijenio je Ressler.
