Europska komisija želi da Grčkoj pomogne i Hrvatska, i to s 50 milijuna eura. Ne bi to bila gotovina, već tek jamstva da, ako Grčka ne vrati svoj dug, vratit će ga Hrvatska. Poput jamca za stambeni kredit u banci.
Pročitajte i ovo
Ministar financija Boris Lalovac već se usprotivio tom prijedlogu. Građani se pitaju kako Hrvati mogu pomoći Grcima koji imaju 4 puta jače gospodarstvo, dvostruko veći minimalac i triput veće prosječne mirovine.
Tko bi kome mogao pomoći svjedoči podatak da je hrvatski minimalac 2 900 kuna, a grčki veći od 5 tisuća kuna. Neki su već izračunali da bi pomoć Grčkoj svakog hrvatskog radnika stajala 300 kuna.
Kajin: Nisam sklon ideji da bi svaki radnik Grčkoj trebao dati 300 kuna!
Slično je i s mirovinama: prosječna hrvatska od 2200 kuna tri puta je manja od grčke koja prelazi 6 tisuća kuna. Veća je i od prosječne hrvatske plaće. Dok je Hrvatski BDP za prošlu godinu 43 milijarde eura, grčko je gospodarstvo četiri puta jače. BDP iznosi 179 milijardi eura. Hrvatski BDP po stanovniku iznosi 10200 eura, a grčki 16300.
'Uvijek se nekoj državi mogu desiti stvari koje ne želi. Situacija u Grčkoj je daleko od situacije u Hrvatskoj, ali princip solidarnosti je takav, ako mi ne budemo sada u situaciji pomoći nekome pitanje je što će se desiti s nama kad nama bude trebalo', rekao je ekonomski analitičar HGK Zvonimir Savić.
Zadužuju se i Hrvati, i to sve više. Kreditiranje kućanstava raste i na mjesečnoj i godišnjoj razini. Ukupno imaju 128 milijardi kuna kredita. Tuđe dugove ipak ne žele.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
