Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Europska komisija u utorak je blago povećala procjenu gospodarskog rasta za ovu godinu u Hrvatskoj u odnosu na prethodne prognoze, s 0,2 na 0,3 posto, a za sljedeću godinu s 1 na 1,2 posto. No, s druge strane javni dug bi trebao s prošlogodišnjih 85 posto rasti na 90,5 posto, a sljedeće na 93,9 posto.


"Očekuje se da će hrvatsko gospodarstvo rasti u 2015. godini po skromnoj stopi od 0,3 posto. Marginalni pomak od 0,1 posto u odnosu na prethodne prognoze može se pripisati poboljšanim izgledima za rast u trgovačkim partnerima Hrvatske", navodi Komisija u svojim prognozama, dodajući da se taj pozitivan vanjski utjecaj djelomično poništava zbog dodatnih mjera na fiskalnoj konsolidaciji.

Vezani članci Zdravko Marić (Foto: Patrik Macek/PIXSELL) Ministar Marić o naknadama za savjetnike Agrokora: "Neke od tih stvari nitko ne može okarakterizirati kao dobre" Slika nije dostupna IZVJEŠĆE EK Očekuje se da će Hrvatska u sljedeće dvije godine rasti iznad svojeg potencijala

Prema procjenama Komisije, sve zemlje članice ove će godine imati rast, osim Cipra, kojemu se predviđa pad od 0,5 posto, a najmanju stopu rasta imat će Hrvatska i Finska, obje po 0,3 posto, dok, s druge strane, najveći rast očekuju Irsku i Maltu, po stopi od 3,6 posto.

Prepreka za veći rast Hrvatske ostaje i dalje slaba domaća potražnja, čiji se pad postupno smanjuje. Investicije bi se trebale ove godine smanjiti za 1,8 posto, kao rezultat jakog smanjenja zabilježenog u zadnjem kvartalu prošle godine, ali i zbog planiranog povlačenja dobiti poduzeća u državnom vlasništvu, navodi Komisija.

EK: Postignut napredak, traže se dodatne uštede od 0,4 posto BDP-a

"Osim toga, niska apsorpcija europskih fondova, postojeći pritisci na razduživanje i slaba domaća potražnja očekuje se da će kočiti investicijske aktivnosti u 2015. godini. Sramežljivi rast ostaje krhak budući da isključivo počiva na vanjskoj potražnji. Izvoz roba i usluga rasta je nešto više od 6 posto u 2014. godini, ali domaća potražnja i dalje koči rast", kaže Komisija.

Komisija procjenjuje da će zaposlenost u Hrvatskoj stagnirati u 2016. godini, a da će potreba za daljnjom konsolidacijom javnih financija opterećivati krhki rast u Hrvatskoj.

'Stvorili smo uvjete za stabilan i održiv gospodarski rast u narednim godinama'

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić izjavio je u utorak da najnovije procjene pokazuju da i Europska komisija vjeruje da Hrvatska izlazi iz recesije te da su stvoreni uvjeti za stabilan i održiv gospodarski rast u idućim godinama.

"Blago povećanje procjene stope rasta na 0,3 posto pokazuje da i Europska komisija vjeruje da Hrvatska izlazi iz recesije u ovoj godini. Dobro je što je i prognoza rasta za 2016. godinu povećana na 1,2 posto ,jer to znači da smo stvorili uvjete za stabilan i održiv gospodarski rast u idućim godinama", stoji u izjavi potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova EU Branka Grčića dane povodom najnovijih ekonomskih procjena Europske komisije.

Kako dodaje, pozitivni ekonomski pokazatelji s početka 2015. godine to samo potvrđuju. Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku tako pokazuju da je u prvom tromjesečju industrijska proizvodnja porasla za 0,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je promet u trgovini na malo uvećan za 1,7 posto.

"Rastu industrijska proizvodnja i izvoz kao nastavak pozitivnih trendova iz prošle godine. Raste i osobna potrošnja potaknuta, između ostaloga, poreznim rasterećenjem plaća. Stabilizira se i građevinski sektor, što upućuje na oživljavanje investicijskih aktivnosti. Sve to dovelo je do smanjenja nezaposlenosti, odnosno blagog povećanja zaposlenosti", navodi Grčić.

Europska komisija u utorak je blago povećala procjenu gospodarskog rasta za ovu godinu u Hrvatskoj u odnosu na prethodne prognoze, s 0,2 na 0,3 posto, a za sljedeću godinu s 1 na 1,2 posto. Prepreka za veći rast Hrvatske ostaje i dalje slaba domaća potražnja, čiji se pad postupno smanjuje, navela je Komisija.

Nakon što je zaposlenost prošle godine rasla za 2,7 posto, ove će godine stagnirati, a sljedeće se očekuje blagi rast od 0,5 posto. Što se nezaposlenosti tiče, ona se za ovu godinu procjenjuje na 17 posto, a za sljedeću se predviđa njezin blagi pad na 16,6 posto, procjenjuje EK.

Izvoz bi u ovoj godini trebao rasti 3,7 posto, zahvaljujući boljoj cjenovnoj konkurentnosti i oporavku u ostalim članicama EU-a. Zbog slabe domaće potražnje očekuje se sporiji rast uvoza po stopi od 2,4 posto, što povećava hrvatski višak na tekućem računu. Rizici za scenarij rasta vezani su uz dodatne mjere za fiskalnu konsolidaciju i dovođenje javnog duga na održivu razinu.

Proračunski deficit prošle godine je iznosio 5,7 posto, ove se godine procjenjuje na 5,6 posto, a sljedeće godine ponovno 5,7 posto. Javni dug bi trebao s prošlogodišnjih 85 posto rasti na 90,5 posto, a sljedeće na 93,9 posto. Inflacija bi s prošlogodišnijih 0,2 posto trebala ove godine blago pasti na 0,1 posto, a sljedeće godine rasti na 1,3 posto.

"Što se tiče fiskalnih projekcija, Europska komisija je prepoznala naše napore na fiskalnoj konsolidaciji. Međutim, jasno je da daljnje smanjenje deficita i zaustavljanje rasta javnog duga moraju biti i ostaju u fokusu Vlade za naredno razdoblje. Pretpostavka za to je provedba Nacionalnog programa reformi koji je Vlada već prihvatila i počela provoditi“, zaključio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Pad nezaposlenosti, porast zapošljavanja

Komisija procjenjuje da će smanjivanje privatne potrošnje prestati u ovoj godini zahvaljujući pozitivnom utjecaju reforme oporezivanja osobnih dohodaka i nižih cijena nafte. Nakon što je zaposlenost prošle godine rasla za 2,7 posto, ove će godine stagnirati, a sljedeće se očekuje blagi rast od 0,5 posto. Što se nezaposlenosti tiče, ona se za ovu godinu procjenjuje na 17 posto, a za sljedeću se predviđa njezin blagi pad na 16,6 posto.

Izvoz bi u ovoj godini trebao rasti 3,7 posto, zahvaljujući boljoj cjenovnoj konkurentnosti i oporavku u ostalim članicama EU-a. Zbog slabe domaće potražnje očekuje se sporiji rast uvoza po stopi od 2,4 posto, što povećava hrvatski višak na tekućem računu.

U sljedećoj godini rast BDP-a bi se trebao ubrzati na 1,2 posto, budući da se očekuje završetak smanjivanja domaće potražnje. Trebale bi se povećeti investicije kao rezultat veće apsorpcije europskih strukturnih i investicijskih fondova i poboljšanih očekivanja. Neto vanjska potražnja i dalje bi trebala pozitivno utjecati na rast BDP-a, iako nešto skromnije, budući da se očekuje ubrzanje uvoza.

Rizici za scenarij rasta vezanu su uz dodatne mjere za fiskalnu konsolidaciju i dovođenje javnog duga na održivu razinu. Proračunski deficit prošle godine je iznosio 5,7 posto, ove se godine procjenjuje na 5,6 posto, a sljedeće godine ponovno 5,7 posto.

Među zemaljam EU-a riječ je o najvećem proračunskom deficitu.

Javni dug bi trebao s prošlogodišnjih 85 posto rasti na 90,5 posto, a sljedeće na 93,9 posto. Inflacija bi s prošlogodišnijih 0,2 posto trebala ove godine blago pasti na 0,1 posto, a sljedeće godine rasti na 1,3 posto. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju