Većina zastupničkih klubova u Hrvatskom saboru danas je podržala izmjene općeg poreznog zakona kojim se želi poboljšati financijska disciplina i naplata poreznog dugovanja, dok je klub HDZ-a poručio kako podržava samo njihov opći cilj jer smatra da zakon sadrži odredbe koje ne idu u tom smjeru.
'Zakon kaže kako je moguća namira poreznog duga ustupanjem nekretnina kada je to u interesu Republike Hrvatske', rekla je Martina Dalić (HDZ) dodavši kako zakon ne navodi i kada je to u interesu Republike Hrvatske. Zakon, naglasila je, ne kaže uvodi li se mogućnost da u ovršnom postupku država preuzme nekretnine. Što će se raditi s tako prikupljenim nekretninama, zapitala se dalje Dalić.
Po njezinim riječima, sličan je scenarij već viđen 2001. godine, pa je Ministarstvo financija tada postalo vlasnik nekretnina, garaža i apartmana i drugog. 'Sve one su prenesene na AUDIO i danas tamo ’čuče', ustvrdila je Dalić.
Javna će objava dužnika, po njezinom mišljenju, pridonijeti jačanju porezne discipline 'pro futuro' ali ne i za dugove koji već postoje. Dalić smatra da će način na koji će se objaviti popis dužnika imati negativan utjecaj na poduzetničku klimu u Hrvatskoj. 'Ideja o javnoj objavi dužnika nije nova, no zbog opasnosti od nedovoljno dobre pravne norme od toga se odustajalo', zaključila je Dalić.
Dragutin Lesar (Klub Hrvatski laburisti- stranka rada) se zapitao zašto dogovor o obročnoj otplati poreznog duga ili namirenje prodajom nekretninom ne bi bio javni podatak, barem za Hrvatski sabor. Reagirajući na tvrdnje poslodavca da je javna objava poreznih dužnika svojevrsni 'stup srama', Lesar je istaknuo kako su poslodavci koji uredno posluju i plaćaju rješenje gospodarske krize, a oni koji to ne čine nisu. S druge strane građanima se provode ovrhe za neplaćenu RTV pretplatu, komunalne naknade i kredite, a žalba ne odlaže ovrhu imovine ili novca na računu, naglasio je Lesar upitavši jesu li i oni na stupu srama.
Porezni dug kontinuirano raste već godinama, velika većina nastala je prije krize, država se zaduživala u inozemstvu, a doma je imala 50 milijardi raznih nenaplaćenih potraživanja - poreza, koncesijskih naknada, doprinosa za zdravstveno i mirovinskog i duga, rekao je Lesar.
Zoran Vinković (HDSSB) je podsjetio kako je njegova stranka još prilikom rasprave o proračunu za ovu godinu ukazivala na problem velikoga poreznog duga. Izrazio je nadu da Porezna uprava neće, prilikom objave poreznih dužnika, raditi izuzetke po političkoj liniji kakve je, kazao je, radila bivša vlast zbog čega su na kraju kažnjavane bake na tržnicama.
Vinković predlaže da u porezni zakon ne uđu samo dugovi prema države, već i prema jedinicama lokalne i regionalne samouprave.
Dragica Zgrebec (SDP) je upozorila kako je u vrijeme krize ukupno nenaplaćeno dugovanje udvostručeno i iznosi više od 51 milijarde kuna, stoga je bilo potrebno osigurati učinkovitu naplatu potraživanja. Istaknula je da je najava kaznenih mjera već poboljšala naplatu.
Damir Kajin (klub IDS-a) je izmjene poreznog zakona ocijenio revolucionarnim u odnosu na dosadašnji zakon. Naglasio je da će vrijeme pokazati kakvo je rješenje uvođenje jamstva cjelokupnom imovinom za poslovanje tvrtke, jer će se, kako je kazao, vidjeti tko bi se prihvatio upravljanjem poslovanja, primjerice Hrvatskih željeznica. Podsjetio je da se ministar poduzetništva Gordan Maras zalaže za jamstvo samo poslovnom, a Ministarstvo financija da jamstvo bude poslovnom i osobnom imovinom ili kako je rekao - i djedovinom.
Također je upitao trebaju li imovinom jamčiti i predsjednik i potpredsjednici vlade, ako gospodarski parametri ne budu bolji nego godinu prije, odgovorni u Hrvatskoj narodnoj banci, lokalnoj samoupravi. Neplaćanje treba presjeći, jer dvije trećine ukupnoga poreznog dugovanja od 55 milijardi neće moći biti naplaćeno, kazao je Kajin.
Razlozi izmjena Općega poreznog zakona su, kako je rekao zamjenik ministra financija Boris Lalovac, 51 milijarda poreznog duga, opća insolventnost gospodarstva, neefikasnost naplate, netransparentnost i nelojalna konkurencija koja se očituje u neplaćanju javnih davanja.
Kada je riječ o ukupnim dugovima prema državi, registrirano je više od 761.000 dužnika, od kojih su oko 500.000 građani, a ostalo trgovačka društva i obrtnici.
Porezna uprava bi utvrđivala nezakonitosti i kroz upravne postupke sankcionirala porezne dužnike, odnosno vlasnike i upravljačka tijela u tim društvima.
Zakonskim se izmjenama omogućuje sklapanje ugovora radi postizanja nagodbe u postupku naplate potraživanja, predviđa institut međusobnog prijeboja između poreznog obveznika i države, te podmirenje duga ustupanjem nekretnina. (Hina)
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
