Hrvatska je u ožujku imala najveći rast industrijske proizvodnje u Europskoj uniji, a jedan od pokretača tog rasta bila je proizvodnja namještaja i drvna industrija.


Iz sektora su Vladi poslali svoju strategiju kako poboljšati rezultate industrije za 30 posto i u sljedeće 4 godine osigurati još pola milijarde eura investicija. Proizvodnja raste, a drvena građa pilane iz Otočca odlazi za Japan, Kinu, Egipat. Bilo bi još bolje, ističu, da im život ne otežavaju Hrvatske šume.

Vezani članci Slika nije dostupna Ako ste se ikad pitali što Hrvatska IZVOZI - evo odgovora! Slika nije dostupna Drvna industrija zadnjih 10 godina bilježi gospodarski preporod

"Jer su nam ograničili količinu trupaca kojih ima u hrvatskoj, a ne daju nam. Jedino sa licitacijom, a ta licitiacija povećava cijenu i s tima nam onemogućavaju da konkuriramo na tržištu", kaže Ivica Mlinarić iz Pilane Pemper u Otočcu.

I najvećem domaćem proizvođaču namještaja posao raste, izvoze u cijelu zapadnu europu, a imaju i prijedloge kako da još više domaće sirovine na kraju postane namještaj.

"Jedna od prvih mjera trebala bi biti zabrana izvoza trupaca. Također pokrećemo projekt drvo je prvo, brendiranje slavonskog hrasta, razvoj vlastitog dizajna kako bi stvorili što veću dodanu vrijednost našim proizvodima i bili što interesantniji europskom tržištu koje preko 100 milijardi eura godišnje kupuje namještaja", kaže Renato Radić, predsjednik Uprave Prima namještaja.

Drvna industrija postala je jedan od najboljih sektora. Prošle godine izvezlo se za više od milijardu eura, upola više nego prije 4 godine. Osim europe proizvodi odlaze u Afriku te zemlje dalekog istoka. Jedan od glavnih problema drvne industrije godinama je što se više izvozila sirovina trupci i drvena građa, no iz drvnog klastera nam kažu da i tom dijelu ide na bolje, pa sada više od 50 posto izvoza čini izvoz namještaja.

Izvoze se i parketi, prozori, vrata, peleti. Rezultati industrije bi mogli biti 30 posto bolji poručuju iz sektora.

"Mi jamčimo kao sektor u naredne 4 godine preko 500 milijuna investicija, ako nas vlada konačno prepozna i prihvati kao stratešku hrvatsku industriju. Mi imamo jasnu strategiju razvoja i vrlo jasno znamo što treba učiniti, a od vlade tražimo da nas posluša i podrži", kaže dr. Ivić Pašalić, predsjednik Udruženja drvne industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Prosječna plaća je 3400 kuna, iz drvnog klastera vladi će predložiti kako da se poveća jer je većina industrije u seoskim i slabije razvijenim područjima iz kojih mladi odlaze trbuhom za kruhom. Kao jedan od bizarnih primjera navode Plitivčka jezera, koja su usred ličke šume, a umjesto na drvnu biomasu, griju se na mazut.