Hrvatska je na dnu, ili pri dnu, u ključnim parametrima znanosti i visokog obrazovanja, kao što su projektna izvrsnost, izvrsnost u člancima, mobilnost, inovacije, suradnja s gospodarstvom, pa čak i ako nismo na samome dnu idemo prema njemu, istaknuo je Antičić koji je govorio i o naporima mjerodavnoga ministarstva da se, promjenom zakonskog okvira, stvore uvjeti da Hrvatska, koja to još nije učinila, "nužno iskorači u izvrsnost".
Hrvatska još nije napravila nužan iskorak prema izvrsnosti
Pročitajte i ovo
Antičić, koji je u drugome mandatu bio ravnatelj najvećega hrvatskog znanstvenog instituta - Instituta Ruđera Boškovića (IRB) u ljeto prošle godine stupio je na dužnost državnoga tajnika u MZO zaduženoga za EU fondove i znanost.
Kako je rekao, razlog što je preuzeo dužnost državnoga tajnika bio je upravo u tomu da učini sve što je moguće da Hrvatska iskorači prema izvrsnosti jer bez toga, vjeruje, nema budućnosti. Napomenuo je da su sve druge zemlje oko nas u procesu reformi obrazovnoga i znanstvenoga sustava koji sve više ide prema izvrsnosti. Dodao je kako smatra da Hrvatska “ima doista jedinstvenu priliku, kakva nije postojala do sad, s politikom neopterećenim stručnim i nestranačkim timom u Ministarstvu znanosti i obrazovanja". HNS je, smatra Antičić, "napravio veliki iskorak uz veliki rizik idoista nam pružaju veliku političku poršku u nužno potrebnim refromama na kojima radi tim ministrice Divjak".
"Mladi ljudi masovno odlaze iz Hrvatske gdje ne može doći do izražaja njihova izvrsnost, 'usisani' su u ovaj sustav uravnilovke koji ne teži izvrsnosti, pa i one kvalitetne mlade ljude koji ostaju u Hrvatskoj takav sustav 'uguši' pa njihova kvaliteta ne može doći do izražaja", istaknuo je.
Promjene sustava nužne na više razina
Uspjesi u Hrvatskoj postignuti su usprkos sustavu, a ne zahvaljujući njemu što ćemo, rekao je Antičić, pokušati promijeniti brojnim zakonskim intervencijama na više razina, koje neće nikoga ugroziti već će jednostavno omogućiti da mladi i izvrsni znanstvenci i stručnjaci dođu do izražaja, da puno lakše mogu voditi svoje projekte, doći do svojih laboratorija i puno lakše napredovati do doktoranada, a to znači da trebaju biti i adekvatno financijski nagrađeni - oni će povući cijeli sustav naprijed.
Kada je pak riječ o mobilnosti znanstvenika, posebice onih u STEM području, najavio je kako će im Ministarstvo nastojati osigurati postdoktorat koji se, objasnio je, u inozemstvu standardno radi na drugoj instituciji od one na kojoj ste doktorirali kako biste stekli nov način razmišljanja i uspostavili suradnju s međunarodnim partnerima s kojima ćete poslije imati zajedničke projekte.
Istaknuo je kako se želi postići i da bude više doktoranada kako bismo imali puno bolju bazu za selekciju za stalna radna mjesta, a ne da se do njih dolazi automatizmom. Jer, ustvrdio je, doktorandi su u cijelome svijetu okosnica gospodarstva. Antičić je napomenuo kako u inozemstvu 90 posto doktoranada iz STEM područja odlazi u gospodarstvo, dok je kod nas situacija obrnuta. Osim toga, dodao je, vani je prestižnije otići u gospodarstvo jer su plaće puno bolje.
Ipak, rekao je Antičić, u Hrvatskoj ima nekoliko izvrsnih iskoraka i upravo bi njima trebalo omogućiti da dobiju što više kadrova koji su im potrebni. S tim u vezi spomenuo je tvrtku INETEC - Institut za nuklearnu tehnologiju koja je ušla u ITER (International Thermonuclear Experimental Reactor) – međunarodni istraživački i inženjerski projekt na polju nuklearne fuzije gdje se ta tvrtka natjecala za posao i dobila ga.
Pri tomu, trebamo se podsjetiti da je zapad stvoren na suradnji znanosti i gospodarstva, a na toj suradnji stvara se i suvremena Kina pred našim očima. Mi jednostavno nemamo izbora, ili ćemo razvijati znanosti i gospodarstvo ili će Hrvatska nestati, ustvrdio je Antičić i dodao da će vrhunski znanstvenici ostati u Hrvatskoj ili će u nju doći ako im se omoguće uvjeti u kojima će se osjećati ugodno i gdje će procedure biti jednostavnije.
Na izradi novih zakona konzultirat će se i vrhunski hrvatski znanstvenici iz inozemstva
Državni tajnik izvijestio je da u trenutačnoj fazi pripreme novih zakonskih rješenja za znanost i visoko obrazovanje stižu prijedlozi za članove povjerenstva za izradu zakona iz akademskih krugova, Rektorskoga zbora, instituta, Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, predstavnika studenata i visokih učilišta. Uz napomenu da će neki članovi toga povjerenstva biti iz ministarstva, Antičić je izvijestio da će MZO u sljedećih nekoliko tjedana imenovati članove povjerenstva koji će odmah i prionuti izradu novih zakonskih rješenja.
Istaknuo da će se u izradi zakona konzultirati i vrhunski hrvatski znanstvenici koji rade u inozemstvu i s kojima je uspostavljen izvrstan kontakt, a oni će, dodao je, evaluirati i hrvatske strukturne projekte koji se provode samo u Hrvatskoj jer želimo da ti projekti imaju međunarodne recenzije.
Antičić je spomenuo da treba promijeniti i zakonske odredbe koje efektivno sprječavaju strance da se zaposle u Hrvatskoj, primjerice u sustavu zvanja gdje je način tako kompliciran i netransparentan da blokira strane prijave, te podsjetio da se u to uvjerio dok je bio ravnatelj IRB-a.
Suradnja Ministarstva i švicarske Vlade - inicijativa kakvih bismo htjeli više
Antičić je rekao da će projektno financiranje plaća omogućiti adekvatno financiranje znanstvenika koji će u Hrvatsku doći s kvalitetnih inozemnih institucija. Spomenuo je kako je MZO u suradnji sa švicarskom vladom pred potpisivanjem inicijative koja će omogućiti da se financira pet ili šest vrhunskih znanstvenika s njihovim grupama na pet godina, koji će imati fleksibilne plaće, a proces će pratiti i nagledati Federalni tehnološki institut u Lausanni (EPFL - École Polytechnique Fédérale de Lausanne).
"Htjeli bismo da takvih inicijativa ima što više jer, primjerice Mađarska ima tridesetak vrhunskih znanstvenih projekata Europskog istraživačkog vijeća (ERC) tzv. znanstvenih Oskara, dok ih Hrvatska ima samo pet, jer je Mađarska uspjela napravili takav program koji je omogućio da se najviše financiraju izvrsni znanstvenici i njihovi projekti", istaknuo je.
Najavio je da ministarstvo radi na još jednoj novoj i važnoj mjeri koja će omogućiti da svaki od pet hrvatskih znanstvenika, koji su dobili "znanstvene Oskare", mogu dobiti jedno radno mjesto za znanstvenika kojega će sami odabrati - bez obzira na to žele li znanstvenoga savjetnika ili suradnika.
Financirat će se oko 350 doktoranada
Doktorandi su nam prioritet, ustvrdio je Antičić i dodao da puno mladih ljudi odlazi iz Hrvatske po završetku studija, posebice u STEM području, na doktorate u inozemstvo gdje mogu doktorirati unutar tri do četiri godine. Prema takvim ljudima, rekao je, odnosili smo se maćehinski, u jednom trenutku se dogodilo da dvije godine nije bilo poziva za doktorande, proces selektiranja trajao bi i godinu dana, a onda bismo ih tjerali da volontiraju, pa mladi zapravo 'odustaju' od Hrvatske.
"Upravo to mijenjamo otkako smo došli u Ministarstvo, pokušavamo to ubrzati, pronašli smo dodatno financiranje iz proračuna, strukturnih fondova, preko centara izvrsnosti i ove godine financirat ćemo oko 350 doktoranada, što je za 20 posto više nego ranije - 350 mladih ljudi imat će šansu dobiti dobar posao i ostati sa svojim obiteljima u Hrvatskoj", najavio je Antičić.
Rekao je da je ove godine Ministarstvo za više od 20 posto povećalo financiranje znanosti, objasnio kako je veliki dio toga novca iz strukturnih fondova, ali da je povećano i financiranje iz proračuna, među ostalim, za hladni pogon, izdatke za doktorande, te za višegodišnje institutsko financiranje instituta i sveučilišta koji se baziraju na izvrsnosti.
Ove godine projekti u vrijednosti od oko 350 milijuna eura
Istaknuo je kako istovremeno ministarstvo ulaže napore da se još više novca povuče iz strukturnih fondova pa će se ove godine ugovoriti projekti, ili će oni biti u postupku ugovaranja, u vrijednosti od oko 350 milijuna eura. Dio tih projekata, koji bi trebali završiti 2022. ili 2023., već je ugovoren, primjerice 50 milijuna eura za centre izvrsnosti.
Antičić je najavio kako se u sljedećih mjesec, dva dana očekuje ugovaranje projekata vrijednih oko stotinu milijuna eura za znanstvenu infrastrukturu i znanstvenu reformu na sveučilištima i znanstvenim institutima. Ugovorit će se i četiri ključna projekta vrijedna oko 150 milijuna eura, te 20 milijuna eura za kompetitivne projekte suradnje znanosti i gospodarstva.
Dodao je kako ministarstvo promiče i ideju koju je pokrenuo francuski predsjednik Emmanuel Macron da se u EU osnuje oko 20 vrhunskih sveučilišta. Objasnio je da se incijativa pojavila jer se pokazalo da Europa 'kaska' za Amerikom i Kinom, osobito kada je riječ o vrhunskim tehnologijama, no ministrica Divjak ima i nekoliko ideja kako unaprijediti tu inicijativu.
U svjetskom gospodarstvu, rekao je Antičić, pojavio se novi trend - umjetna inteligencija, tehnologija koja će promijeniti naš način života, nadamo se na bolje, a za Europu je problematično to što je od top stotinu najinovativnijih tvrtki u umjetnoj inteligenciji, njih 60 do 70 američkih, 10 do 20 kineskih, a samo ostatak ih je u Europi.
Zanimljivo je, dodao je, da Hrvatska ima nekoliko izvrsnih znanstvenika baš u tome području i njih bi, smatra, trebalo poduprijeti.
O znanosti i medijima, objavi prorektora Šimprage
Antičić misli da bi znanost trebalo više propagirati u medijima, a s tim u vezi, spomenuo je kako je nedavno biokemičar sa Zavoda za molekularnu medicinu IRB-a i poznati popularizator znanosti Marko Košiček imenovan za glavnoga savjetnika ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak, te dodao da je jedna od Košičekovih zadaća popularizacija znanosti, knjiga i časopisa.
Kada je pak riječ o komunikaciji u akademskoj zajednici, a u kontekstu objave na Facebooku "srećom po nas u sustavu nećete još dugo" kojom je prorektor inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu Miljenko Šimpraga komentirao objavu ministrice Blaženke Divjak, Antičić je rekao kako mu je žao da je došlo do takve komunikacije.
Smatra da je ona "više odraz bezazložnoga straha od promjena u određenom dijelu akademske zajednice prema izvrsnosti i reformama koje su nužne". Ali, istaknuo je, sa svima ćemo kao i do sada, nastaviti komunicirati akademski i profesionalno s nadom da će ta suradnja ipak funkcionirati.
Jer, zaključio je Antičić, svi moramo shvatiti "da će bez tih reforma Hrvatska nestati i mladima moramo omogućiti izvrsnost i kompetitivnost u zemlji kako ne bi odlazili iz Hrvatske". (Hina)
