DORH: Zbog ratnog zločina kazneno gonjeno 3.666 osoba

U odnosu na 1381 osobu istraga je obustavljena jer nisu prikupljeni dokazi da su te osobe neposredno naredile ili počinile ratne zločine, podaci su to koje je Državno odvjetništvo RH (DORH) danas objavilo na svojim internetskim stranicama i dostavilo HVIDR-i, koja je prije četiri dana zatražila smjenu glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića jer im nije dostavio podatke o broju procesuiranih ratnih zločinaca koji su sudjelovali u ratu protiv Hrvatske.

Pročitajte i ovo Sinod u Vatikanu Papa Franjo zatražio oprost za zlostavljanje i tretman žena: "Nužno je prozvati naše grijehe imenom i prezimenom" Tvrdnja meksičkog nadbiskupa 'Pobačaj je gori od svećeničkog zlostavljanja djece!'

Iako su danas dobili podatke, HVIDR-a ostaje pri zahtjevima za Bajićevim razrješenjem, kao i da se saborskom zastupniku Branimiru Glavašu i ostalim okrivljenicima u tzv. slučaju selotejp omogući obrana sa slobode, rekao je danas Hini predsjednik HVIDR-e Josip Đakić.

Dodao je za njih ostaje upitno zašto se pojedini osumnjičeni za ratni zločin brane sa slobode dok hrvatski branitelji moraju biti u istražnom zatvoru do konačne presude.

Iako Đakić priznaje da to nije stvar Državnog odvjetništva već
sudskog vijeća, smatra da odvjetništvo često puta potencira da se takve osobe zadrži u pritvoru zbog utjecaja na svjedoke.

HVIDR-a je u travnju zatražila izvješće o pokrenutim kaznenim djelima za ratne zločine protiv agresora na Hrvatsku, nezadovoljna što se u medijima proziva hrvatske branitelje za kaznena djela protiv civila, a zanemaruju hrvatske žrtve stradale u napadu velikosrpskog agresora. Budući da nisu dobili odgovor iz HVIDR-e su zatražili smjenu Bajića.

Ističući kako su Đakićev pisani zahtjev zaprimili tek 7. svibnja, u DORH-u su odbacili podatke iznesene u pojedinim medijima da je aboliralo 17.000 osoba zbog ratnog zločina, navodeći da se Zakon o općem oprostu nije mogao niti je primijenjen na osobe osumnjičene za ratne zločine.

HVIDR-i je također odgovoreno kako DORH nema potpune podatke o nacionalnoj pripadnosti osoba procesuiranih za ratne zločine, jer taj podatak nije uvijek dostupan i, u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku, utvrđuje se tek prilikom ispitivanja okrivljenika.