Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Rusiju nije došla obećavati brda i doline. Nije došla ni kukati, nego razgovarati o otvorenim pitanjima. Bez obzira na sve, ovo je bio događaj par exellence.
Ruski su se mediji raspisali o slučaju Agrokor i svi prenose miniintervju gospodina Hermana Grefa predsjednika Uprave Sberbanke koji kaže da se on neće zadovoljiti s mrvicama. To je otprilike na tragu onoga što govori od samog početka.
Gospodin Gref u srijedu je bio na svečanom ručku u Sočiju. Našem je izaslanstvu neslužbeno rečeno da će se on u jednom trenutku priključiti svečanom ručku. On nije bio dio službenog izaslanstva i doista se priključio u jednom trenutku svečanom ručku i to u najširem formatu, dakle mimo razgovora koji su već prethodno vođeni između Predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, ruskog predsjednika Vladimir Putina i Glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana, ministra unutarnjih poslova i ruskih resornih ministara.
Tom prigodom gospodin Putin mu je čak vrlo kratko dao riječ. On je tada iznio svoj stav, na što mu je predsjednik Putin rekao da što je otprilike njemu ta milijarda naspram 13 ili 14 koje zarađuje na godinu.
Možda je u tom stavu uporište onoga što se stalno tvrdi, a to je da stav direktora Sberbanke nije i stav predsjednika Putina. Ali ako je tako, kako je onda predsjednik Uprave Sberbanke nakon svečanog ručka dao izjavu ruskim medijima koji su se silno zanimali za Agrokor, ali, usput rečeno, nisu pojma imali da je u Hrvatskoj o tom slučaju otvorena kriminalistička obrada.
To su im rekli kolege iz Hrvatske. To je prvo pitanje jer u Upravi Sberbanke, banke koja služi i za političke operacije, nemojmo se zavaravati, sjede vrlo ozbiljni dečki. Drugo je otvoreno pitanje kako je imao Todorić aranžmane sa Sberbankom, je li doista on oprao veću svotu novca za tu banku, za što postoje ozbiljne indicije, ili nije. To se treba sve istražiti i utvrditi.
Treće pitanje, zbog čega je Ramljak Sberbanku odbio u zadnjim roll up aranžmanima u kojima je htjela sudjelovati sa 100 milijuna eura, sa zadnjom tranšom svog kredita Agrokoru. Dakle, jedinom svotom novca za koju znamo u što je utrošena. Dakle, mi jedino znamo na što je utrošeno tih 100 milijuna, a utrošeni su na plaće i na tekuće troškove. Dakle, Ramljak je imao debelog razloga da ih odbije.
Uprava Sberbanke nije skrivala ljutnju kada su vidjeli da su roll up aranžmanu uz manje uloge komercijalnih banaka zapravo glavni ulagač američki investicijski fond za koji je založena gotovo sva imovina Agrokora.
Bilo kako, uvijek se vratimo u politiku, geopolitiku i strategiju. I možda je Predsjednica u pravu kada kaže da se slučaj Agrokor treba maknuti od politike, da se treba razlučiti od politike, jer očito slučaj Agrokor, po svemu sudeći, ide isključivo u sferu pravosuđa. Za to istražiti i to klupko odmotati uz najbolju forenziku, uz najveću volju i uz najbolje revizore bit će potrebno jako puno vremena, možda čak i do dvije godine.
Inače, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske činjenični je opis dobilo u četiri sata ujutro, onog dana prije uhićenja.
Kada ćemo vidjeti prve učinke Predsjednice Rusiji?
Najbolji znak prvih učinaka, ako će ih biti, bit će onaj dan kada Vladimir Putin službeno dođe u Hrvatsku. Predsjednica je rekla da se nada da će to biti sljedeće godine. Ako Vladimir Putin sljedeće godine dođe u Hrvatsku, to znači da su hrvatsko-ruski odnosi vidno poboljšani i da je taj zamah postignut.
Inače, Ruska Federacija u tom smislu nema dobra iskustva s Hrvatskom. Nakon propalog projekta družbe Adria i naftovoda družbe Adria, predsjednik Mesić bio je u Moskvi 2009. godine i sastao se s vidno ljutim, tada premijerom Putinom. Tada je bila riječ o plinovodu Južni tok, odnosno jednom kraku koji bi eventualno pripao Hrvatskoj, da bi se opskrbila plinom, jer je južni tok u međuvremenu propao i on se danas kompenzira LNG-jem Grčka, Bugarska, Srbija i također plinovodom Turski tok. Perma tome, ta je priča tada bila završena.
Nakon toga je 2010. u Moskvu došla premijerka Jadranka Kosor i ona se također sastala s tada premijerom Putinom. Tada je naobećavano svega i svačega, a Putin je na konferenciji za novinare jasno kazao da se raduje osnivanju ureda HGK-a u Moskvi i da će tom otvorenju on osobno nazočiti.
Šest mjeseci poslije ured HGK-a u Moskvi otvoren je navrat-nanos, Putin nije došao, premijerka Kosor je došla. On ju je primio u svojoj dači, vikendici izvan Moskve. Nakon toga su rusko-hrvatski odnosi potpuno zahladili. Hrvatska je vodila politiku jednog cilja, ulasku u EU, i potpuno zanemarila odnose s Rusijom koja je u međuvremenu rasla i postala veliki globalni igrač. Vremena se mijenjaju.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Rusiju nije došla obećavati brda i doline. Nije došla ni kukati, nego razgovarati o otvorenim pitanjima. Osobito raduje što je obećala predsjedniku Putinu da će omekšati poljoprivrednu politiku, odnosno izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske u Rusku Federaciju. Sjetimo se "afere mandarine". Prema tome, ovo će biti dobra vijest prije svega za uzgajivače mandarina u Neretvanskoj dolini. Bez obzira na sve, ovo je bio događaj par exellence. Europska unija zalaže se za omekšanje sankcija Ruskoj Federaciji. Merkel i Putin gotovo su svakodnevno na telefonskoj vezi. Europska je unija spremna, samo je pitanje kako će se postaviti Amerika.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
