Govoreći o problemima u zdravstvenom sustavu, Ostojić je rekao da je deficit zdravstvenog sustava, po podacima od kraja prošle godine 5,2 milijarde kuna. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) ima 327 milijuna kuna dospjelih obveza prema ugovorenim rokovima plaćanja, a ukupne obveze HZZO-a su 4,6 milijarda kuna, rekao je ministar.
Ocijenio je da se novac koji je zdravstvenom sustavu bio na raspolaganju mogao bolje iskoristiti. Dugovi zdravstvenih ustanova su oko tri milijarde kuna, rekao je i pozvao sve u sustavu da se aktivno angažiraju na rješavanju problema dugova i deficita. Problemi u sustavu su i nedovoljno kvalitetno upravljanje te nedostatak informatičke opreme i umreženosti, rekao je.
>> Ostojić: Svake srijede ću primati pet pacijenata na razgovor
Dodatni troškovi u sustavu 2012. godine su 117 milijuna kuna za novi ustroj hitne pomoći, za koji je Ostojić rekao da je dobro zamišljen, ali loše realiziran, zatim 260 milijuna kuna za lijekove na recept te 230 milijuna kuna za primjenu novih prava iz kolektivnog ugovora za zdravstvo. Ministar se obvezao dovesti liste čekanja u medicinski prihvatljive rokove u sljedeća četiri mjeseca. Za to će trebati nabaviti dodatnu medicinsku opremu, osigurati dodatni ugradbeni materijal, prilagoditi radno vrijeme pacijentima, zaposliti školovane kadrove u zdravstvu te računalno umrežiti sustav, istaknuo je Ostojić.
Rekao je da su privatnici dobrodošli u zdravstveni sustav, ali državna tijela nadzirat će njihovu suradnju s HZZO-om i upravljati sustavom upućivanja pacijenata u javne ili privatne klinike i ordinacije. Ministar Ostojić iznio je i rezultate usporedbe broja CT i MRI (magnetska rezonanca) uređaja u Hrvatskoj i Europi. Po tim rezultatima, u Europskoj uniji standard je 1,45 CT uređaj na 100.000 stanovnika, a u Hrvatskoj je prosjek 1,62 uređaja na 100.000 stanovnika. Europski standard broja MRI uređaja na milijun stanovnika je 11,92, a u Hrvatskoj 10,32.
Kako bi se unaprijedio zdravstveni sustav, potreban je preustroj i racionalizacija bolničkih kapaciteta putem masterplana, okrupnjivanje, to jest zajednička nabava električne energije, poštanskih usluga i potrošnog materijala, izrada nacionalne klasifikacije okrupnjavanja nabave putem natječaja financijski najkrupnijih medicinskih proizvoda i ugradbenih materijala te ograničenje porasta potrošnje lijekova na recept i poticanje razvoja privatnih zdravstvenih osiguranja koja bi preuzela dio potrošnje za zdravstvenu potrošnju, rekao je Ostojić.
Na početku skupa govorili su predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu Vlado Jukić i ravnatelj te udruge Mile Klepo. Tijekom dvodnevnog rada izložit će se okviri poslovanja zdravstvenih subjekata u skladu s proračunom za 2012. godinu i analizirat će se pitanja vezana uz organizaciju, upravljanje i racionalizaciju poslovanja zdravstvenih ustanova. Mile Klepo najavio je da će zaključke savjetovanja tijela udruge naknadno pripremiti i poslati ih mjerodavnim državnim institucijama nastojeći se aktivno uključiti u rješavanje problema zdravstvenog sustava. (Hina)
