Prije nekoliko mjeseci u Čepinu je otvorena najmodernija tvornica pršuta u ovom dijelu Europe. Investicija je to vrijedna gotovo pola milijarde kuna. U novoj je tvornici zaposleno 200-tinjak uglavnom mladih Slavonaca kojima posao znači ostanak na rodnoj grudi. A kakav to pršut proizvode Slavonci, uvjerila se ekipa Dnevnika Nove TV.


Posao u tvornici pršuta za 30-godišnjeg mesara Milana Polovinu znači ostanak u Slavoniji. Od kad se zaposlio, ovaj mladi Slavonac više ne razmišlja o odlasku.

Vezani članci Dječji vrtić Smješko na Viru (Foto: Dnevnik.hr) Maleni otok postao je hrvatski centar baby booma: Za peto dijete daju gotovo 200 tisuća kuna! Tri brata - cijela škola (Foto: Dnevnik.hr) - 2 Demografski potop u Slavoniji: Područna škola u Kućancima spala na - tri brata

"Imao sam priliku otići u Norvešku. Sestre su mi otišle prije par mjeseci, imam dvije sestre u Norveškoj. Odlučio sam ipak ovdje ostati. Pružila mi se prilika", kaže Milan.

Pilika za posao iz snova pružena je i Igoru Bešliću. Pravi je sretnik, jer se može pohvaliti da mu je posao igra - i to s robotima.

"Ovdje u Slavoniji, ovako nešto... Veliki pogon, ogromne investicije, ovakvi roboti, najsuvremenija tehnologija... Ni u snu", kaže Bešlić.

Među 200-tinjak, uglavnom mladih radnika je i inženjerka prehrambene tehnologije Blanka Kundakčić. Rad u najsuvremenijoj hrvatskoj tvornici pršuta za nju je veliki izazov.

"Tempo je žestok. Borimo se jer smo mladi, puni entuzijazma, puni smo snage i sami vidimo da je ovo jedna velika prilika. Mi, mlada ekipa tehnologa, smatramo se počašćenima što imamo priliku ovdje raditi", kaže voditeljica pogona za narezivanje i pakiranje.



Kroz ruke ove ekipe na godinu prolazi 150.000 pršuta. Glavnom je tehnologu svaki jednako važan. Čovjeka, odnosno njegov nos, u ovoj fazi proizvodnje ne može zamijeniti robot.

"Jedini način da utvrdimo je li pršut dobar ili ne je za sada ovaj - s iglom koje je napravljena od konjske kosti", pojasnio je voditelj pogona za proizvodnji pršuta Mensud Lepić.

Svoj je njuh Mensud 20 godina brusio u talijanskoj Parmi - svjetskoj prijestolnici pršuta. Uvjeren je da slavonski pršut može biti jednako dobar, ako ne i bolji od talijanskog.

"Došli smo do zaključka da se to može napraviti od dobre sirovine i u Slavoniji. Ne proizvodi pršut samo zrak", kaže Mensud.

Slavonska svinja, paška sol i puno strpljenja - glavni su i jedini sastojci dobrog pršuta koji će iz Slavonije na put oko svijeta.

10 % ukupne hrvatske proizvodnje

Uzmemo li u obzir da Hrvatska na godinu uzgoji oko 700.000 tovljenika, 150.000 pršuta znači da 10% ukupne hrvatske proizvodnje završi u ovoj tvornici. Gost u Dnevniku Nove TV bio je vlasnik tvornice Marko Pipunić

Gospodine Pipuniću, u ovu ste tvornicu uložili oko 500 milijuna kuna. Znamo da ste aplicirali na europske fondove. No, natječaj je poništen, a bivši ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina je pod istragom. Kako je za Vas završila ta priča?

"Kao što vidite pršutana je tu, pršuti su tu, tri pogona su tu. Ta priča što se tiče natječaja je iza nas. Naš doživljaj toga je da je u to vrijeme legitimitet Vlade imala određena grupa ministara i potpredsjednika Vlade koji su pozvali na određenim forumima sve poduzetnike u Hrvatskoj da apliciraju na ovakvim projektima. Mi smo prihvatili izazov, mladi suradnici i ja, odradili smo svoj dio posla da to napravimo. Došla je neka nova Vlada, neki novi ministri koji imaju ponovno legitimitet neke druge Vlade istog naroda i... Njihovo je pravo da promijene ili ne promijene neke odluke. Ali to je iza nas. Naš zadatak nije da se bavimo politikom i Vladama, naš zadatak je da proizvodimo pršute, nova radna mjesta, da isplaćujemo dobre plaće... Naša želja je da ovaj pršut bude i na policama i u Japanu, a vladama će se baviti neki novi ministri, neki novi predstavnici, mi nećemo". 

Mnogi će se pitati - odkud pršut u Slavoniji, a ne šunka?

"Zato što je svinja u Slavoniji. Logika je. Najbolje je i najbrže uzgojiti svinju tamo gdje imate zemlje. Najbolje je uzgojiti pršut tamo gdje imate svinju. Prema tome, slijed od njive do stola je najlakše napraviti ako u krugu od 100 kilometara imate sve to što mi imamo. I te resurse koje mi imamo šteta je ne iskoristiti. Samo jedna komparacija - Parma je regija koje je možda duplo veća od Slavonije i Baranje, i uzgaja 10 milijua pršuta. Zašto mi ne bi bar 2 milijuna pršuta. I mislim da je Hrvatska, i Slavonija, spremna za puno više od ovoga što smo mi napravili. Ovo nek bude jedan pilot projekt - pokazali smo da se u 13 mjeseci može napraviti puno toga, što neki nisu radili 20-30 godina".

Rekli ste da je ova tvornica za Vas jedna Nova Slavonija. Što ste pod tim mislili?

"Ovo je jedan pilot projekt. Želimo skinuti taj jedan pridjev koji se često ponavlja zadnjih godina - da je Slavonija jadna, da su ljudi u Slavoniji jadni. Mi nismo ni jadni, ni nesposobni. Mi smo sposobni, mi želimo tu ostati raditi i živjeti. Ovo je početak jedne nove priče u Slavoniji koja će ovdje dići kvalitetu života i možda vratiti neke ljude koji su otišli zbog uvjeta koje nisu imali, a koje će imati u budućim vremenima. I neki koji možda nikada nisu živjeli u Slavoniji će možda poželjeti doći kad vide tu jednu Novu Slavoniju".

Vidjeli smo danas u Vašoj tvornici ljude koji su se doselili iz Italije i došli raditi ovdje i mlade ljude koji su ostali. Zapravo je jedino posao ključ ostanka ljudi u Slavoniji.

"Pa ljude svugdje u svijetu vuče ili karijera ili posao. Da imate neka primanje koja su dostojna vašeg stručne spreme, vaših potreba u životu. Tako smo mi motivirali mlade ljude ne samo novcem nego i izazovima - osjećajem stvaranja nekakve nove vrijednosti. Tako da smo dovukli i dosta ljudi iz Zagreba, došli su čak i iz Italije i Njemačke, neki su se vratili iz Irske.. Kao što ljudi odu zbog materijalnih potreba van Hrvatske, zašto se ne bi zbog istih tih potreba vratili u svoj kraj, svojim obiteljima i prijateljima".  

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr