Galerija
Kad su ljetni ispitni rokovi, stolica se grije sve u 16, ali kad u studentski dom dođe televizijska ekipa, može se uzeti 10 minuta da bi se razgovaralo u Europskoj uniji.
"Pošto sam ja Istrijanka, prvo što padne na pamet je da ne moram čekati više na granici sa Slovenijom kad idem preko u Kopar", rekla je Katarina Knežević, studentica Šumarskog fakulteta.
Pročitajte i ovo
Odlazak u inozemstvo, bilo da se radi o kraćem putovanju ili studiranju, mladima je jako važno. Tijekom zadnjih 10 godina, više od 20.000 hrvatskih studenata i gotovo 14.000 učenika strukovnih škola je ili studiralo ili odradilo stručnu praksu u inozemstvu. Najčešće su odlazili u Njemačku, Španjolsku, Portugal, Italiju i Austriju.
Među njima je i Katarina Puklek, koja je bila u Poljskoj, a sada je na stručnoj praksi u Španjolskoj.
"Imamo mogućnost studiranja na nekim fakultetima koji su dosta prestižni. Mi možemo ići tamo bez da plaćamo ikakvu školarinu i tako dalje. Tako da mislim da to treba iskoristiti", rekla je.
Pročitajte i ovo
Dosta mladih Hrvata, umjesto kao na priliku za učenje, na to gleda i kao na kartu za život u inozemstvu. Koliko ih se potaknuto Erasmusom iselilo u inozemstvo, nitko nema podatak. I Katarini je plan otići na diplomski i živjeti u Poljskoj.
"Otvara mi se više mogućnosti nego u Hrvatskoj. Jeftinija je zemlja nego Hrvatska. Mislim da je to već neusporedivo. Standard života je viši, a plaće su veće nego kod nas", istaknula je.
Nije sve u europskim fondovima
Kod nas su cijene, požalili su se studenti reporterki Dnevnika Nove TV Sanji Vištici, u nebesima.To je jedan od razloga zašto mnogima nije loše i produžiti studentski status.
"Dosta studenata ne uspije dobiti dom jer nema dovoljno kapaciteta. Studenti znaju produžiti studiranje. Završila sam petu godinu, ali ostavila sam diplomski za apsolventsku zato da mogu duže vremena biti u domu jer dom plaćam manje od 400 kuna", rekla je Sanja Pažin, studentica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.
Pročitajte i ovo
Neki domovi su se ušminkali eurima iz Europe, nešto su se i povećali kapaciteti. Međutim, trebalo je to i bolje, smatraju u Mreži mladih.
"Nedovoljno mjesta u studentskim domovima stvara ogromne probleme, posebno sad u sezoni. Mladi koji studiraju u Splitu, Rijeci, Zadru moraju iseljavati iz privatnog najma", istaknuo je Josip Miličević iz Mreže mladih.
Europskim novcem se ulagalo u škole, razvijalo nove programe, omogućilo se i nastavnicima da se educiraju vani. Ipak, nije sve u fondovima.
"Ne radi se sustavno na politikama za mlade i tu je onaj najveći nedostatak naših nacionalnih vlasti", ustvrdio je Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja.
Pročitajte i ovo
Sad im je Europa na dlanu. To je, doduše, donijelo i neke pomake u vrijednostima mladih.
"Otvoreniji su prema različitostima. Postoji veće uvažavanje različitih seksualnih, nacionalnih manjina i slično. Tako da postoje te vrijednosne promjene", rekao je Baketa.
Na pitanje koliko smo onda na ljestvici od 1 do 10 iskoristili ulazak u Uniju kad su u pitanju mladi i obrazovanje, Miličević je odgovorio: "Ako smo optimisti, možemo reći šest."
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
